data-nosnippet>
Nakon gotovo dvije sedmice intenzivnih napada koje provode Sjedinjene Američke Države i Izrael, američke obavještajne službe procjenjuju da vlast u Iranu i dalje zadržava čvrstu kontrolu nad situacijom u zemlji. Prema informacijama koje su objavili međunarodni mediji pozivajući se na izvore iz američkih sigurnosnih struktura, više obavještajnih analiza pokazuje da iransko vodstvo nije pred slomom uprkos snažnim vojnim udarima.
Režim i dalje stabilan
Prema procjenama američkih obavještajnih analitičara, politički i sigurnosni aparat Irana zasad ostaje funkcionalan. Iako su tokom napada pogođeni pojedini vojni i nuklearni objekti, struktura vlasti u Teheranu nije pokazala znakove raspada.
Izvori upoznati s obavještajnim procjenama navode da vladajući krugovi u Iranu i dalje uspijevaju održati kontrolu nad ključnim državnim institucijama, kao i nad sigurnosnim aparatom koji ima presudnu ulogu u stabilnosti zemlje.
Promjena na vrhu vlasti
Nakon pogibije dugogodišnjeg vrhovnog vođe Alija Hameneija tokom prvih dana napada, iranske vlasti brzo su pokrenule proces imenovanja novog lidera. Vijeće stručnjaka proglasilo je njegovog sina Mojtabu Hameneija novim vrhovnim vođom države.
Obavještajni izvještaji ukazuju da su Islamska revolucionarna garda i privremeno državno vodstvo relativno brzo konsolidirali političku strukturu i osigurali kontinuitet vlasti. Uprkos pogibiji više visokih dužnosnika i zapovjednika Revolucionarne garde, ključne institucije države nastavile su funkcionirati bez većih poremećaja.
Nejasni ciljevi vojne operacije
Od samog početka vojne operacije pojavila su se pitanja o njenim stvarnim ciljevima. Američki predsjednik Donald Trump u prvim danima sukoba pozvao je građane Irana da preuzmu vlast u svojoj zemlji, što je u javnosti protumačeno kao mogući signal da Washington razmatra i promjenu režima.
Kasnije su, međutim, američki zvaničnici ublažili takve poruke i naglasili da svrgavanje iranskog vodstva nije službeni cilj operacije. Upravo ta nejasnoća dodatno je otvorila rasprave unutar političkih i sigurnosnih krugova o strategiji Sjedinjenih Američkih Država.
Istovremeno, rast cijena nafte i politički pritisci unutar same Amerike doveli su do nagađanja da bi vojna operacija mogla biti ograničenog trajanja.
Zračni udari možda nisu dovoljni
Prema procjenama obavještajnih analitičara, zračni napadi sami po sebi teško mogu dovesti do sloma iranskog režima. Takav scenario, smatraju stručnjaci, zahtijevao bi znatno širu vojnu operaciju koja bi uključivala i kopnene snage.
Bez ozbiljnijeg pritiska na sigurnosni aparat države, teško je očekivati destabilizaciju vlasti ili masovne unutrašnje proteste koji bi mogli promijeniti političku situaciju u zemlji.
Ograničene mogućnosti saveznika
U pojedinim analizama spominjala se mogućnost uključivanja kurdskih milicija iz susjednog Iraka u eventualne operacije protiv iranskih snaga na zapadu zemlje. Međutim, obavještajni izvori navode da te grupe trenutno nemaju dovoljno ljudstva ni vojne opreme za ozbiljniji sukob s iranskim sigurnosnim strukturama.
Zbog toga su, prema dostupnim informacijama, tražile dodatnu vojnu pomoć od Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, predsjednik Trump u međuvremenu je poručio da je odbacio mogućnost ulaska kurdskih snaga u Iran, čime je dodatno smanjena vjerovatnoća otvaranja novog fronta.
Neizvjestan ishod sukoba
Sve dostupne procjene ukazuju na to da, uprkos snažnim vojnim udarima i političkim potresima, iranski režim za sada zadržava stabilnost i kontrolu nad državom. Zbog toga analitičari upozoravaju da bi dalji razvoj događaja mogao zavisiti od političkih odluka velikih sila, ali i od eventualnih promjena unutar samog Irana.
U takvim okolnostima konačni ishod sukoba ostaje neizvjestan, dok međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije na Bliskom istoku.