„Nećemo dopustiti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo ko osim onih predstavnika koje će izabrati sam hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog – a ovo je samo jedan od deset prijedloga koje smo iznijeli u posljednjih 20 godina – neka onda oni predlože neki koji će osigurati istinsku reprezentativnost Hrvata, pa ćemo ga mi bez oklijevanja prihvatiti“, poručio je predsjednik HDZ-a BiH i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dragan Čović.
Naglasio je kako je osnovni uzrok trenutne političke krize nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. „Moramo njegovati ustavno domoljublje i poštovati temeljni zakon države. Ako to uspijemo, onda će krize biti rjeđe i trajat će kraće. Neće poprimati ovakav intenzitet niti će izazivati zabrinutost unutar BiH, a ni u našem neposrednom okruženju“, istakao je Čović u intervjuu za Fenu.
Problem brojnosti i želja za dominacijom
Čović smatra da krizu dodatno podstiče želja nekih političkih aktera da ostvare ciljeve koji nisu postignuti u proteklih 15 do 20 godina. „To se sve temelji na brojnosti i na prikazivanju te politike kao građanskog koncepta, pri čemu je osnovna težnja – dominacija. Odgovor iz Republike Srpske je otpor, koji prerasta u klasični separatizam. Ali ni jedno ni drugo, poručujem jasno, neće proći u BiH“, naglasio je.
Tri konstitutivna naroda – temelj BiH
„Zaglavni kamen Bosne i Hercegovine su njena tri ravnopravna konstitutivna naroda. Kroz povijest je BiH uvijek bila zasnovana na zajedništvu ta tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kad se taj temelj naruši, onda dolazimo u ovakav ambijent za krize“, smatra Čović.
Govoreći o složenoj političkoj situaciji, naglasio je kako je u BiH danas teško reći ko je vlast, a ko opozicija. „Na raznim nivoima vlasti postoje različite koalicije, a ustavne ovlasti su podijeljene, što nas prisiljava na suradnju. S kim god da sjednete, pitanje je kako ono što dogovorite zaista i provesti u djelo“, objasnio je. Dodao je kako HDZ BiH i HNS razgovaraju sa svima, jer to nalaže složena struktura BiH. „Ipak, to ide teško. Neki stavovi su zakovani, a već se zauzimaju pozicije pred opće izbore 2026. godine. Posebno jer smo na prošlim izborima eliminirali SDA kao dominantnu stranku među Bošnjacima. To se i doživljava kao eliminacija, pa ti ljudi sada žele stvoriti ambijent koji bi im omogućio dominaciju na narednim izborima.“
Ponuda rješenja i evropski put
Čović naglašava kako HDZ BiH u svim razgovorima nudi konkretna rješenja. Kao primjer navodi hitnu sjednicu Doma naroda PSBiH, gdje bi kao prve tačke dnevnog reda bile dva zakona ključna za evropski put – o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i o Sudu BiH.
„Naravno, na dnevni red stavili smo i Izborni zakon, ali tek nakon ta dva europska zakona. Time smo omogućili svima koji se javno hvale svojim odnosom prema evropskoj ambiciji BiH da to pokažu i kroz konkretne glasove za zakone koje EU traži kao uslov za otvaranje pregovaračkog procesa. Nakon toga ostaje samo pitanje imenovanja glavnog pregovarača i njegovih zamjenika u Vijeću ministara. To je naš put za izlazak iz trenutne krize“, pojasnio je.
Usvajanje proračuna – prioritet
Po njegovim riječima, usvajanje državnog proračuna je među najvažnijim zadacima. „Ako neko želi da raspravlja o smjeni pojedinih dužnosnika, to se može uraditi i za nekoliko mjeseci. Sada nam je prioritet evropski put i proračun“, naglasio je.
Tri ključna cilja za Hrvate u BiH
Kada je riječ o hrvatskom položaju u BiH, Čović ističe tri ključna cilja: „Mir i stabilnost BiH, euroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštivanje Ustava BiH.“
Posebno naglašava važnost Izbornog zakona koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. „Sada je zadnji trenutak da to pitanje konačno riješimo. Većina kolega priznaje da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Ipak, četiri izborna ciklusa zaredom imamo dva bošnjačka člana u Predsjedništvu, bez obzira što ko o tome mislio. To mora biti promijenjeno“, poručuje.
Dodaje i kako je nerealno očekivati dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava BiH, pa zato traže izmjenu Izbornog zakona barem u pogledu izbora članova Predsjedništva, jer za to postoji kapacitet.
Nedopustivo je da partneri iz Sarajeva traže da Hrvati spašavaju situaciju
„Nekorektno je što naši partneri iz Sarajeva ne žele zaustaviti praksu da se Hrvatima nameće drugi član Predsjedništva, a istovremeno traže od Hrvata da spašavaju BiH iz institucionalne krize“, naglašava Čović. Također odbacuje tvrdnje da je pozicija člana Predsjedništva BiH samo protokolarna, jer je to, kako kaže, mjesto koje ima ključnu ulogu i u vanjskoj politici, imenovanju uprave Centralne banke BiH, pa i u vojnoj politici.
Rješenja nisu jednostavna, ali postoje
Prema Čovićevim riječima, sadašnja kriza bi teoretski mogla potrajati do narednih izbora, a ako se to desi, samo će se dodatno produbiti. „Iako je situacija složena, rješenje postoji. Samo ga treba uklopiti u pravni okvir BiH. Institucije već rade na tome i vjerujem da ćemo uspjeti“, optimističan je Čović.
Uloga međunarodne zajednice
Komentirajući ulogu SAD-a i EU-a, Čović naglašava kako bi njihov angažman trebao biti drugačiji. „Nažalost, naši političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka. A danas, za razliku od prije nekoliko godina, stranci su se jednostavno umorili od nas. Više nismo glavna tema ni za jednim stolom. Mi moramo štititi interese BiH i ostati među onima koji žele evropsku budućnost“, istakao je.
Bez pritiska i licemjerja
Na pitanje o mogućem međunarodnom pritisku, Čović kaže: „Nisam pod bilo kakvim pritiskom – ni međunarodnim, ni domaćim. Ne želim se nikome pravdati. Mi smo jedini koji iskreno žele evropski put i ustavno definiranu BiH kao svoju domovinu. Nikome ne čuvamo leđa, a to su najbolje osjetili i kolege iz opozicije Republike Srpske. Kazali smo im: ‘Pokažite dosljednost prema evropskom putu i poštujte jednakopravnost tri konstitutivna naroda.’ Ostavili smo im rok i nadam se da ćemo to iskoristiti da onda stvari postavimo na sasvim drugačiji način.“
Poruka o mijenjanju zakona zbog krize
Na kraju je komentirao i zahtjeve da visoki predstavnik mijenja zakon kako bi se mogao imenovati novi ministar sigurnosti na prijedlog opozicije iz Republike Srpske: „Ako zbog krize mijenjamo ustav ili zakone, gdje to vodi? Pa nije Ministarstvo sigurnosti lošije funkcioniralo zato što mu nedostaje jedna osoba. Ustav je zaustavio rat i donio mir. Sve ostalo može se rješavati unutar tog okvira. Svaka ideja da visoki predstavnik intervenira u ovakvim stvarima krajnje je opasna i licemjerna prema BiH.“
Očuvanje stabilnosti Federacije BiH
Na kraju, o mogućim posljedicama narušenih odnosa na funkcioniranje vlasti u Federaciji BiH, Čović zaključuje: „Trudimo se da zaštitimo stabilnost FBiH. Komunikacija postoji, iako je spora. Rješavamo sve teme – kadrovske, zakonske… Jedini zakon oko kojeg imamo problem je južna plinska interkonekcija, jer se tu opet potura utjecaj izvana. Ali i to ćemo riješiti. Učinit ćemo sve da Federacija ostane stabilna. Do sada smo to uspjeli i vjerujem da ćemo uspjeti i ubuduće.“