Spor oko harema u Stocu: zid, dozvole i potraga za rješenjem

U Stocu je posljednjih mjeseci ponovo otvoreno osjetljivo pitanje izgradnje harema. Vijest da je na lokaciji predviđenoj za muslimansko groblje podignut zid u samo jednom danu izazvala je veliku pažnju javnosti i brojna reagovanja, iako još uvijek nema zvanične potvrde da se taj događaj zaista odigrao na način kako je prvobitno objavljeno.

Građevinska dozvola i poništenje

Grad Stolac je u junu 2024. godine izdao dozvolu Islamskoj zajednici za izgradnju harema. Međutim, već u julu 2025. ta odluka je poništena. Kao razlog navedeno je da zemljište predviđeno za gradnju ima status državne imovine, odnosno da se u katastarskim knjigama vodi kao poljoprivredno zemljište. Na takvoj pravnoj osnovi, prema tumačenju suda i nadležnih institucija, nije moguće graditi groblje.

Gradonačelnik Stoca, Stjepan Bošković, odbacio je tvrdnje o diskriminaciji i naglasio da se radi isključivo o zakonskom pitanju. Prema njegovim riječima, lokalna uprava ostaje otvorena za suradnju s Islamskom zajednicom kako bi se pronašlo održivo rješenje.

Novi prostorni plan i prijedlozi rješenja

Nedavno je usvojen Prostorni plan Stoca za period 2024–2034. godine. U okviru tog plana predviđeno je proširenje urbanog područja prema Ljubinju, gdje je moguće urediti novi harem površine oko 10.000 m². Grad je u budžetu osigurao sredstva za kupovinu zemljišta i ponudio rješenje koje bi bilo brzo provedivo. Ipak, bošnjački vijećnici u Gradskom vijeću nisu podržali tu odluku, uz obrazloženje da se želi graditi na ranije dogovorenoj lokaciji.

Stav Islamske zajednice

Iz Medžlisa Islamske zajednice Stolac poručuju da pitanje harema nije samo tehničko, nego duboko pravno i vjersko. Predsjednik Izvršnog odbora, Orhan Tikveša, kao i mostarski muftija Salem ef. Dedović, ističu da muslimani u Stocu imaju realnu potrebu za novim grobnim mjestima i da će nastaviti insistirati na rješenju koje je u skladu s njihovim pravima i vjerskim propisima.

Zaključak

Kontroverze oko harema u Stocu pokazuju koliko su pitanja zemljišta, pravnih regulativa i međunacionalnih odnosa u Hercegovini složena. Dok jedni tvrde da se radi o birokratskom pitanju i zakonitosti zemljišta, drugi smatraju da je riječ o diskriminaciji i uskraćivanju osnovnog prava na dostojanstven ukop.
Iako zid koji je navodno podignut u jednom danu ostaje nedovoljno dokumentiran događaj, cijela situacija jasno govori da se bez ozbiljnog dijaloga i kompromisa između lokalnih vlasti i Islamske zajednice trajno rješenje neće moći pronaći.