data-nosnippet>
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa donijela je odluku o povlačenju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) iz jedne međunarodne organizacije koja ima svoje sjedište u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ova vijest izazvala je brojne reakcije u diplomatskim i političkim krugovima kako u regionu, tako i šire, jer se radi o organizaciji koja se bavi sigurnosnim i političkim pitanjima.
Prema dostupnim informacijama, odluka je donesena nakon revizije američkih vanjskopolitičkih prioriteta i procjene da nastavak članstva i finansiranja dotične organizacije više ne odgovara strateškim interesima SAD-a. Povlačenje iz organizacije podrazumijeva i prestanak uplate sredstava koja su bila planirana kroz američki državni budžet za naredne godine.
Američke vlasti su navele da ova odluka ne znači automatsko prekidanje svih oblika saradnje s državama članicama organizacije ili sa Bosnom i Hercegovinom, već da se radi o preusmjeravanju resursa i fokusa na druge inicijative koje smatraju važnijim za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku SAD-a.
Ovakav potez saturirao je domaću i regionalnu javnost pitanjima o motivima i mogućim posljedicama po funkcionisanje same organizacije, ali i po političku i bezbjednosnu stabilnost u Bosni i Hercegovini. Organizacija iz koje se SAD povlači bila je do sada angažovana u različitim oblicima podrške u oblasti demokratije, vladavine prava i regionalne saradnje, što je za mnoge predstavljao važan mehanizam diplomatske i praktične pomoći.
Reakcije iz diplomatskih krugova u Sarajevu i regiji ukazuju na oprez i spremnost da se situacija prati bez stvaranja panike ili prenagljenih zaključaka. Naglašava se da svaka međunarodna organizacija koja ima članice ili utjecaj u Bosni i Hercegovini mora prilagoditi svoje planove u skladu s promjenama u partnerskim državama, ali da to ne mora nužno značiti prestanak svih budućih aktivnosti ili saradnji.
Stručnjaci za međunarodne odnose ističu da povlačenje SAD-a iz organizacija može odražavati širi trend globalnog preispitivanja vanjskopolitičkih obaveza, u kojem sve veći broj država preispituje svoju ulogu u međunarodnim tijelima i troškovima koje takvo članstvo nosi. U ovom konkretnom slučaju, budžetski rezovi i usmjerenje sredstava ka unutrašnjim prioritetima često se navode kao glavni razlozi takvih odluka.
Ipak, opozicione političke snage i dio građanske javnosti u regionu izražavaju zabrinutost da bi takva odluka mogla imati negativne efekte na projekte i programe koji su do sada bili podržavani kroz ovu organizaciju. Oni upozoravaju da bi manjak direktne američke podrške mogao ostaviti prazninu u nekim segmentima međunarodnog angažmana, posebno onima vezanim za bezbjednosnu i pravnu dinamiku u Bosni i Hercegovini i širem regionu Balkana.
Sa druge strane, neki analitičari smatraju da povlačenje SAD-a iz ove međunarodne organizacije ne mora nužno značiti izolaciju ili smanjenje utjecaja američke politike u regiji. Prema njihovim ocjenama, ovo bi moglo biti dio procesa redefinisanja uloge SAD-a u globalnom kontekstu — prelaz ka fokusiranju na bilateralne ili druge multilateralne formate saradnje.
U svakom slučaju, odluka Washingtona da se povuče iz međunarodne organizacije sa sjedištem u Sarajevu otvara pitanja o daljnjim koracima kako samog tijela, tako i Bosne i Hercegovine u kontekstu međunarodnih odnosa. Pretpostavlja se da će domaće diplomate, kao i regionalni partneri, uskoro dati dodatne izjave ili saopštenja o tome kako će se organizovati novi modeli saradnje koji ne zavise direktno od američkog članstva.