data-nosnippet>
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić u razgovoru za Fokus govorio je o povećanju dnevnica u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i o pretpostavkama koje će u narednom periodu odlučivati o daljnjem rastu minimalne plaće.
Povod za razgovor bila je Uredba Vlada Federacije BiH kojom je visina dnevnice povećana sa 25 na 45 KM. Riječ je o propisu koji se ne odnosi isključivo na javni sektor, već obuhvata i privatne poslodavce, kojima je omogućeno da radnicima isplaćuju dnevnice do tog iznosa bez dodatnog poreskog opterećenja.
Inicijativa ESV-a
Čengić je podsjetio da je dosadašnji iznos dnevnice bio na snazi gotovo dvije decenije, i da je u međuvremenu izgubio svaku realnu vrijednost.
“Do sada je bila dnevnica 25 KM za 24-satno putovanja izvan mjesta stanovanja. To je bila dnevnica koja je utvrđena prije skoro 20 godina. Objektivno, ja koji vodim firmu gdje su ljudi na točkovima i stalno su na putu, realno govoreći, vi za 25 KM ne možete jedan pošten obrok imati. Zbog toga smo i pokrenuli inicijativu”, rekao nam je Čengić, dodavši da se radi o dobrom rješenju Vlade FBiH.
Govoreći o minimalnoj plaći, pojasnio je da je ovogodišnje povećanje od 27 KM, čime je minimalna plaća dostigla 1.027 KM, rezultat realnih ekonomskih okolnosti i ograničenja.
“Mi smo imali jedno značajno povećanje minimalne plaće u 2025. godini koja je je praktično povećana za više od 60 posto u odnosu na 2024. godini i realno to je imalo veliko opterećenje na veliki broj privrednih subjekata, posebno kada se radi o malim i srednjim preduzećima i obrtima
Normalno je da se nije moglo očekivati da se ta plata značajnije poveća u 2026. godini. U 2025. godini Vlada je svojim uredbama kojima je subvencionirala ili refundirala doprinose koji su isplaćeni između 620 i 1.000 KM (stara minimalna plata i nova) dala mogućnost velikom broju privrednih subjekata da mogu isplatiti tu 1.000 KM a s druge strane da vraćanjem ovih doprinosa ne dovedu u pitanje radna mjesta”, rekao je Čengić.
Dodao je da se u 2026. godini takav model subvencioniranja više nije mogao očekivati, te da se Vlada vratila ranije uspostavljenom sistemu izračuna.
Formula rasta minimalne plaće
Čengić je podsjetio da postoji Uredba iz 2021. godine koja definiše metodologiju za utvrđivanje minimalne plaće, a koja se zasniva na kombinaciji rasta potrošačke korpe, inflacije i bruto domaćeg proizvoda.
“To je da rast minimalne plaće ovisi od rasta potrošačke korpe, inflacije i rasta društvenog proizvoda. Tako se došlo do te formule od 2,7 posto. Jer se to dvoje sabere i onda se podijeli sa dva i dobije procenat rasta minimalne plate. Mislim da je ovo Vlada korektno uradila, vratili smo se na ono što je propisano kako se utvrđuje minimalna plata. Treba nastaviti na taj način u narednom periodu”, istaknuo je Čengić.
Na pitanje postoji li prostor za dodatno povećanje minimalne plaće, kao i za smanjenje doprinosa i rasterećenje privrede, Čengić je naglasio da bez suštinskih fiskalnih reformi takav scenario nije realan.
“Bez značajnijeg rasterećenja privrede realno teško je povećavati plate. To rasterećenje je uslovljeno i donošenjem zakona poput zakona o fiskalizaciji transakcija, poput zakona koji definišu fiskalne reforme. Dakle, ti doprinosi moraju biti znatno manji. U suprotnom ne možemo biti konkurentni na tržištu”.
Zaključno je naglasio da je za dugoročni rast plata nužno stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, koji bi omogućio veću produktivnost, rast izvoza i stabilan rast društvenog proizvoda.