Sjedinjene Američke Države donijele su odluku o privremenoj obustavi obrade imigrantskih viza za državljane ukupno 75 zemalja, među kojima se nalaze i države Zapadnog Balkana. Ova mjera dio je šireg plana pooštravanja imigracione politike, s posebnim fokusom na procjenu da li bi pojedini podnosioci zahtjeva mogli u budućnosti predstavljati opterećenje za američki sistem socijalne zaštite.
Među zemljama na koje se odluka odnosi nalaze se Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija, ali i veliki broj država iz drugih dijelova svijeta, uključujući Afriku, Aziju, Bliski istok i Istočnu Evropu. Ova odluka izazvala je zabrinutost kod brojnih građana koji su već započeli ili planirali imigracioni proces.
Privremena mjera bez preciznog roka
Prema internim uputama koje je izdalo američko Ministarstvo vanjskih poslova, konzularnim službenicima naloženo je da od 21. januara privremeno obustave izdavanje imigrantskih viza za državljane obuhvaćenih zemalja. Obustava nema jasno definisan krajnji rok i trajat će sve dok se ne završi sveobuhvatna revizija sigurnosnih, administrativnih i socioekonomskih kriterija.
Zvaničnici navode da se ne radi o trajnoj zabrani, već o pauzi tokom koje će se dodatno analizirati postojeći mehanizmi provjere kandidata za imigraciju.
Fokus na odredbu o „javnom teretu“
U središtu nove politike nalazi se tzv. odredba o „javnom teretu“, zakonski mehanizam koji američkim vlastima omogućava da odbiju izdavanje vize osobama za koje se procijeni da bi se mogle dugoročno oslanjati na državnu pomoć. Iako ova odredba postoji u američkom zakonodavstvu već decenijama, njen obim i primjena mijenjali su se u zavisnosti od političkih prioriteta pojedinih administracija.
Tokom nove procjene, posebna pažnja bit će posvećena faktorima poput zdravstvenog stanja podnosioca zahtjeva, njegove životne dobi, znanja engleskog jezika, finansijske stabilnosti, obrazovanja, kao i potencijalne potrebe za dugotrajnom medicinskom njegom.
Izuzeci rijetki i pod posebnim nadzorom
Američke vlasti navode da će izuzeci od ove mjere biti mogući, ali samo u izuzetno rijetkim slučajevima i nakon dodatnih, detaljnih provjera. Svaki zahtjev koji se razmatra izvan općih pravila prolazit će kroz višeslojni proces evaluacije.
Cilj ovakvog pristupa, kako ističu iz nadležnih institucija, jeste zaštita javnih resursa i sprječavanje potencijalnih zloupotreba sistema socijalne zaštite.
Povratak strožijem tumačenju imigracionih pravila
Analitičari ovu odluku tumače kao povratak restriktivnijem pristupu imigraciji, kakav je bio prisutan tokom mandata Donalda Trumpa, kada je primjena odredbe o „javnom teretu“ bila znatno proširena. Tokom administracije Joea Bidena ta pravila su bila ublažena, s većim naglaskom na humanitarni aspekt imigracije.
Najnovija odluka, međutim, ukazuje na promjenu kursa i jačanje kontrole nad imigracionim tokovima, što bi moglo imati dugoročne posljedice za kandidate iz zemalja koje se sada nalaze na listi.
Neizvjesnost za podnosioce zahtjeva
Za mnoge građane pogođenih zemalja ova odluka donosi dodatnu neizvjesnost, naročito za one koji su već uložili vrijeme i novac u pripremu dokumentacije. Dok traje revizija, preporučuje se praćenje zvaničnih informacija i kontaktiranje nadležnih konzularnih službi radi eventualnih dodatnih pojašnjenja.