data-nosnippet>
Nurko Pobrić: Ustavni sud BiH može donijeti odluku koja povlači ozbiljne posljedice, upitna i ustavnost nove Minićeve vlade
Nakon što je Savo Minić vratio mandat za sastav nove Vlade Republike Srpske, koji mu je ranije dodijelio Milorad Dodik u trenutku kada de facto nije obavljao funkciju predsjednika RS-a, pa ga potom ponovo dobio – ovaj put od vršiteljice dužnosti predsjednice Ana Trišić-Babić – otvorena su brojna pravna pitanja o zakonitosti cijelog postupka.
Cilj ovakvog manevra, prema ocjenama pravnih stručnjaka, jeste da se što prije formira nova Vlada RS-a, prije nego što Ustavni sud Bosne i Hercegovine donese odluku o ustavnosti prethodne Minićeve vlade.
Ustavni sud BiH bi o tom pitanju trebao odlučivati 22. januara, po zahtjevu četiri delegata Doma naroda i 11 zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, već dan ranije zakazana je posebna sjednica Narodna skupština Republike Srpske, na kojoj će se glasati o Minićevoj ostavci, a potom se očekuje i nova sjednica na kojoj bi on ponovo trebao biti potvrđen za predsjednika Vlade RS-a.
Važno je naglasiti da podnositelji zahtjeva prema Ustavnom sudu BiH nisu tražili samo ocjenu ustavnosti, već i utvrđivanje postojanja spora između države Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska, koji se odnosi na odluku o izboru predsjednika i članova Vlade RS-a.
Pobrić: Pokušaj preduhitrenja Ustavnog suda
Ekspert za ustavno pravo Nurko Pobrić smatra da je očigledno kako su potezi oko vraćanja i ponovnog dodjeljivanja mandata učinjeni s namjerom da se preduhitri odluka Ustavnog suda BiH.
“Žele da se Vlada sada formira na ustavan i legalan način kako bi Ustavni sud obustavio postupak uz obrazloženje da više nema neustavnosti. To jeste jedan mogući oblik odlučivanja. Međutim, moguć je i drugi oblik odlučivanja da, u zavisnosti od toga šta su podnosioci zahtjeva naveli, Ustavni sud utvrdi da je u tom periodu postojala neustavnost. I to sa sobom povlači posljedice”, kazao je Pobrić.
On upozorava da se s pravom postavlja pitanje koje dolazi iz opozicionih krugova u RS-u – da li će i nova Vlada biti ustavna, imajući u vidu ko joj je dao mandat.
“To je v.d. predsjednika RS, institucija koja ne postoji u Ustavu RS. Solucija s pravnog gledišta bila je da poslove predsjednika RS do izbora novog predsjednika obavlja jedan od potpredsjednika RS ili da, s obzirom na kratak rok do izbora, niko ne djeluje u ime predsjednika RS”, pojasnio je Pobrić.
On dodatno otvara pitanje pravne sudbine odluka koje je donijela Vlada čija se zakonitost sada dovodi u pitanje.
“Cilj im je da te odluke, nakon imenovanja nove Vlade, iz stanja nelegalnosti pređu u stanje legalnosti novim donošenjem odluka. To su vratolomije koje samo oni mogu smisliti”, rekao je Pobrić.
Blagojević: Neustavnost se ne briše formalnim manevrima
Sličan stav iznio je i bivši sudija i pravni ekspert Milan Blagojević, koji se pozvao na član 63. Pravila Ustavnog suda BiH.
“Taj član propisuje da Ustavni sud BiH može da obustavi postupak samo ako je otklonjena neustavnost osporenog akta, tj. u ovom slučaju neustavnost Odluke Narodne skupštine RS od 2. septembra 2025. godine kojom je imenovana neustavna vlada Save Minića. Njena neustavnost se ne otklanja time što će NSRS reći da odlukom o izboru nove Minićeve vlade prestaje da važi ranija odluka od 2. septembra 2025. godine, jer bi to značilo da ostaju na snazi sve dosadašnje odluke Minićeve vlade.”
Blagojević naglašava da bi jedini način otklanjanja neustavnosti bio poništavanje svih akata koje je donijela prethodna vlada, što je, kako navodi, malo vjerovatno.
“Pošto je sasvim izvjesno da to neće tako odlučiti, nema osnova da Ustavni sud BiH obustavi predmetni postupak pred njim, s obzirom na to da nisu otklonjene sve neustavnosti koje je proizvela sadašnja vlada Save Minića”, zaključio je Blagojević.