data-nosnippet>
Nakon istupa predsjednika SNSD-a Milorada Dodika tokom boravka u Izraelu, reakcije na društvenim mrežama i dalje ne prestaju, a njegova izjava izazvala je snažan interes i burne rasprave u javnosti.
Dodik je u ponedjeljak poručio da će na sastanku s izraelskim predsjednikom Isakom Herzogom iznijeti prijedlog da se Sarajevska hagada izmjesti iz Bosne i Hercegovine i prebaci u Izrael, uz tvrdnju da je ovaj višestoljetni jevrejski rukopis, prema njegovom mišljenju, postao sredstvo političkih manipulacija. Takva poruka odmah je otvorila prostor za brojne reakcije, u kojima su se smjenjivali kritički osvrti, polemike i podsjećanja na historijske okolnosti.
Značajan broj korisnika društvenih mreža posebno je ukazao na činjenicu da Sarajevska hagada, prema historijskim izvorima, nije došla u Sarajevo iz Izraela, već je kroz stoljeća imala sasvim drugačiji put unutar evropskog prostora. Portal objavljuje isključivo one komentare koji ne sadrže uvrede, govor mržnje niti neprimjeren jezik.
“Tokom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložiću da se Sarajevska hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine, vrati u Izrael”, naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži X.
Prema njegovim navodima, Sarajevska hagada ne bi smjela biti uvučena u političke sukobe niti korištena kao simbol u dnevno-političke svrhe, već treba ostati trajni podsjetnik na historijsko i kulturno naslijeđe jevrejskog naroda, čija je sudbina, kako je istakao, obilježena stoljećima progona i stradanja.
On smatra da svako simboličko povezivanje Sarajevske hagade s političkim porukama usmjerenim protiv Izraela predstavlja narušavanje njenog stvarnog značenja i vrijednosti za jevrejsku zajednicu. Posebno se osvrnuo na prijedloge o korištenju replike ovog rukopisa za humanitarne ili političke kampanje vezane za Gazu, ocijenivši takve ideje kao, kako je rekao, izraz „netrpeljivosti prema jevrejskom narodu“.
Sarajevska hagada danas se ubraja među najvrijednije i najznačajnije sačuvane jevrejske rukopise u svijetu. Čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i dio je kulturno-historijske baštine zemlje. Prema stručnoj dokumentaciji Muzeja, analiza ilustracija i ukrasa ukazuje na to da je rukopis nastao sredinom 14. stoljeća u srednjovjekovnoj Španiji, na području tadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni.
„Prema bilješci iz same knjige, ona je nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine promijenila vlasnika, ali imena ni starih ni novih vlasnika nisu poznata. U zabilješci iz 1609. godine navodi se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od strane inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazila na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, dok nije poznato kada i pod kojim okolnostima je dospjela u Bosnu. Pouzdan trag u historiji ponovo se javlja 1894. godine, kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen za iznos od 150 kruna. Iz Sarajeva je potom poslana na analizu u Beč, odakle je, nakon određenih peripetija, vraćena nekoliko godina kasnije“, navedeno je na web-stranici Zemaljskog muzeja BiH.