data-nosnippet>
Članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Špirić i Dragan Čović uskratili su saglasnost da se na današnjoj sjednici tog zakonodavnog tijela razmatra niz zakona koji imaju direktan utjecaj na građane, privredu, ali i funkcionisanje same države Bosne i Hercegovine.
Zbog takvog postupanja, sjednica bi mogla biti obilježena žestokim raspravama, kao i dodatnim inicijativama delegata za naknadno uvrštavanje pojedinih tačaka dnevnog reda. To bi, prema procjenama, moglo ponovo dovesti do zastoja u radu i daljnje paralize Doma naroda PSBiH.
Špirić i Čović nisu dali saglasnost da se na dnevni red uvrsti Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim informacijama, jedan od razloga protivljenja jeste mogućnost da sjedište berze električne energije bude izmješteno iz Mostara u Brčko, što je za Čovića neprihvatljivo.
Istovremeno je onemogućeno i razmatranje dvije važne zakonske izmjene – izmjena i dopuna Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine, kao i dopuna Zakona o finansiranju institucija BiH.
Potreba za usvajanjem ovih zakona proizašla je nakon afere u predmetu „Vijadukt“, koja je mjesecima uzrokovala ozbiljne političke i finansijske blokade rada pojedinih državnih institucija.
Na dnevni red nije dopušteno ni razmatranje izmjena i dopuna Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Upravo osporavanje ovog zakonskog rješenja, uz protivljenje smjenama kadrova SNSD-a iz Vijeća ministara BiH i Kolegija Doma naroda PSBiH, navodi se kao jedan od ključnih uzroka kontinuirane blokade rada tog doma.
Predložene izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH imaju za cilj jasno definisati postupak imenovanja ministara i zamjenika ministara u situacijama kada nosioci tih funkcija podnesu ostavku ili budu razriješeni dužnosti.
Blokirano je i razmatranje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na uvođenje savremenih izbornih tehnologija. Jedna od važnijih predloženih izmjena predviđa da za donošenje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH više ne bi bila potrebna saglasnost Vijeća ministara BiH.
Istovremeno, dok osporavaju zakone od šireg društvenog i državnog interesa, Špirić i Čović insistiraju na razmatranju propisa koji su u skladu s njihovim političkim interesima. Tako su na dnevni red uvršteni Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao i izmjene Zakona o Sudu BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, iako za ta zakonska rješenja ranije nije osigurana saglasnost Vijeća ministara BiH.