Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović tokom boravka u Washingtonu intenzivno gradi javnu sliku diplomatske aktivnosti, istovremeno dok se u američkoj prijestolnici nalazi i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Na taj aspekt posebno je ukazao specijalni dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, analizirajući stvarni domet i političku pozadinu susreta koje Cvijanović javno promovira putem društvenih mreža.
Puljić navodi da su objave o brojnim sastancima sa zakonodavcima u američkom Kongresu i s ministrom trgovine SAD-a Howardom Lutnickom – formalno tačne, ali politički i suštinski znatno kompleksnije nego što se u javnosti predstavlja. Ključno pitanje koje otvara jeste: s kim je Željka Cvijanović zaista razgovarala u Washingtonu i kakvu političku težinu ti susreti nose.
U tekstu za Federalnu televiziju Puljić detaljno razlaže kontekst pojedinih sastanaka. Jedna od osoba s kojom se Cvijanović sastala jeste kongresmenka April McClain Delaney, demokratska zastupnica iz savezne države Maryland. Delaney je u martu 2025. godine, zajedno s drugim zastupnicima, javno upozoravala na političko djelovanje Milorada Dodika, naglašavajući da američki Kongres pažljivo prati situaciju u Bosni i Hercegovini, uključujući i zakonodavne inicijative povezane s genocidom u Srebrenici.
Puljić ističe da je susret Cvijanović i Delaney upriličen ispred kongresmenkinog ureda, na hodniku, što jasno govori o njegovom protokolarnom, a ne suštinskom karakteru.
Za razliku od toga, sastanak s kongresmenkom Claudijom Tenney iz New Yorka održan je u njenom uredu. Tenney je poznata kao jedna od najbližih saveznica Donalda Trumpa u Kongresu, ali i kao predsjednica srpskog caucusa. Njene dugogodišnje profesionalne i privatne veze s bivšom Jugoslavijom, uključujući boravke u Beogradu i poznavanje srpskog jezika, dodatno objašnjavaju bliskost s političkim strukturama iz Republike Srpske.
Među susretima se našao i onaj s kongresmenkom Annom Paulinom Lunom s Floride, također snažnom Trumpovom saveznicom. Upravo je njen javni istup izazvao dodatnu pažnju, jer je Cvijanović na društvenim mrežama predstavljena kao „predsjednica Bosne i Hercegovine“, iako takva funkcija u ustavnom poretku države ne postoji. Uprkos reakcijama i upozorenjima, objava nije ispravljena.
Puljić bilježi i sastanak sa senatorom Ronom Johnsonom iz Wisconsina, republikancem poznatim po izrazito konzervativnim i nacionalističkim stavovima, kao i susret s kongresmenom Andyjem Oglesom iz Tennesseeja, na koji je Cvijanović povela i Milorada Dodika, iako je on u SAD ušao s turističkom vizom. Ogles se, prema američkim medijima, suočava s istragom zbog sumnji u finansijske nepravilnosti, što Puljić simbolično povezuje s Dodikovim političkim i pravnim problemima.
Posebnu pažnju izazvao je susret s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Iako je taj sastanak u dijelu bh. javnosti predstavljen kao veliki diplomatski uspjeh, Puljić podsjeća da je riječ o plaćenom susretu, što u Washingtonu nije neuobičajena praksa. Međutim, naglašava da je riječ o izbornoj godini, zbog čega se politički značaj takvih susreta dodatno preuveličava.
U tom kontekstu, Puljić podsjeća da su i drugi bh. zvaničnici imali daleko sadržajnije i institucionalno snažnije susrete u Washingtonu, uključujući razgovore u State Departmentu i na Capitol Hillu, ali da su ti posjeti u domaćoj javnosti često omalovažavani ili ignorirani.
Zaključujući analizu, Puljić ističe da je Željka Cvijanović izuzetno uspješno provela propagandni dio svog boravka u SAD-u. Kontinuiranim objavama fotografija i kratkih poruka stvoren je utisak snažnog diplomatskog prodora, iako su mnogi susreti bili protokolarni ili simbolični. Takva strategija, smatra on, dovela je do preusmjeravanja političkog bijesa i dodatne polarizacije unutar Bosne i Hercegovine.
Na kraju, Puljić podsjeća da lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama jeste legalno i dio političkog sistema, ali i da nijedna politička struktura nije trajna. Kako zaključuje, politički odnosi se mijenjaju, a današnje savezništvo ne garantuje dugoročnu zaštitu ili stabilnost.