Britanski politički komentator Harrison Griffiths iz londonskog think-tanka Institute of Economic Affairs objavio je analizu za portal The Critic u kojoj upozorava da Bosna i Hercegovina, pod utjecajem globalnih geopolitičkih previranja i unutrašnje političke nestabilnosti, ponovo ulazi u zonu ozbiljnog rizika. U fokusu njegove procjene nalazi se političko djelovanje Milorada Dodika i njegov intenzivirani međunarodni angažman.
Griffiths smatra da se međunarodni poredak nalazi u najdubljoj krizi od završetka Hladnog rata te da se Balkan, u takvim okolnostima, ponovo nameće kao prostor nadmetanja velikih sila. Prema njegovoj ocjeni, kombinacija globalnih tenzija i slabosti domaćih institucija čini Bosnu i Hercegovinu posebno osjetljivom na vanjske utjecaje.
“Ovaj haotični period može proizvesti mnogo razaranja prije nego što se okonča” piše Griffiths, upozoravajući da međunarodna zajednica ne smije skrenuti pogled.
Dodikove međunarodne aktivnosti pod lupom
Autor analize posebno se osvrće na nedavne posjete Milorada Dodika Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, koje tumači kao pokušaj dodatnog političkog pozicioniranja na međunarodnoj sceni. Griffiths navodi da takvi potezi dolaze u kontekstu dugogodišnje retorike kojom se dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te ih vidi kao signal potencijalnog zaoštravanja političkih odnosa.
Prema njegovom viđenju, simbolična politička podrška iz inostranstva može dodatno osnažiti već postojeće secesionističke narative, što dugoročno povećava rizik od destabilizacije.
Regionalni kontekst i šira geopolitička slika
U analizi se navodi da se entitet Republika Srpska i Srbija uklapaju u širi geopolitički okvir u kojem Rusija nastoji zadržati ili proširiti utjecaj u Evropi. Griffiths ocjenjuje da rast nacionalizma u regionu dodatno opterećuje ionako krhke institucije Bosne i Hercegovine, čiju stabilnost, kako navodi, dijelom osigurava i prisustvo međunarodnih sigurnosnih mehanizama, uključujući i NATO.
Britanski komentator ukazuje i na paralelne političke tenzije u regionu — od unutrašnjih previranja u Srbiji do zategnutih odnosa Beograda i Podgorice, kao i pojačane nacionalističke retorike u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prema njegovoj ocjeni, ti procesi nisu izolovani slučajevi, već elementi šireg obrasca političkog nadmetanja i pritisaka.
“Balkan djeluje stabilno — sve dok se situacija naglo ne promijeni”
Griffiths pritom ne tvrdi da je novi sukob neizbježan, ali podsjeća na historijsko iskustvo regiona, koje pokazuje koliko brzo političke krize mogu eskalirati.
“Ako slabosti političkog sistema BiH postanu katalizator krize, posljedice bi mogle biti ozbiljne. Međunarodna zajednica ne smije skrenuti pogled” zaključio je britanski analitičar.
Njegova analiza predstavlja upozorenje da se Bosna i Hercegovina i dalje nalazi u osjetljivoj ravnoteži, u kojoj unutrašnja politička stabilnost i međunarodni odnosi ostaju presudni faktori budućeg razvoja situacije.