Bliski istok na ivici eskalacije: Višća analizira ciljeve napada na Iran i moguće scenarije
Vojno-politički analitičar Hamza Višća komentirao je za Hayat.ba najnoviju eskalaciju na Bliskom istoku nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael u subotu objavili da su izveli napade na teritoriju Iran. Teheran je ubrzo najavio odlučan odgovor i pokrenuo raketne napade prvenstveno prema Izraelu, dok je međunarodna zajednica reagirala izraženom zabrinutošću zbog opasnosti od širenja sukoba.
“Nema sumnje da je sučeljavanje SAD i Irana bilo očekivano, tim prije što su Sjedinjene Države grupisale izuzetno velike snage u cijelom regionu — od zračnih, kopnenih do pomorskih baza na Bliskom istoku”, rekao je Višća, dodajući da se nadao kako će pregovori o iranskom nuklearnom programu ipak spriječiti otvoreni sukob.
“Za Trumpa je prihvatljivo jedino da se Iran preda”
Analitičar smatra da američki ciljevi nadilaze pitanje nuklearnog programa.
“Iz izlaganja predsjednika Trumpa očito je da više nije u pitanju samo nuklearni program, nego jednostavno želja da se promijeni vlast u Iranu. A za Trumpa je prihvatljivo da se Iran preda — a Iran je, odnosno persijski narod, barem toliko ponosan da se neće predati”, rekao je Višća.
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da Iran provodi aktivnosti koje predstavljaju prijetnju američkim interesima, vojnicima i saveznicima, te je pozvao iranski narod da preuzme odgovornost za budućnost zemlje, naglašavajući da želi “sigurnu državu”.
Narednih 48 sati ključni za diplomatiju
Govoreći o daljem razvoju događaja, Višća ističe da će naredna dva dana biti presudna za diplomatske inicijative.
“Radit će maksimalno diplomatije — čak i diplomatije arapskih zemalja koje su pogođene iranskim uzvraćanjem. Katar, Bahrein i drugi koji su bili moderatori pregovora o nuklearnom programu nastavit će pokušavati doći do diplomatskog rješenja i obustave krvoprolića. Jer rat je rat — i na kraju igre ratnim sredstvima završe pogibijom ljudi”, naglasio je Višća.
Ipak, upozorava da bi eventualna promjena režima u Iranu zahtijevala dugotrajan i intenzivan rat, jer je, prema njegovom mišljenju, Teheran unaprijed računao na mogućnost ovakvih udara i pripremao se za njih.
Pahlavi kao alternativa bez stvarne podrške
Višća se osvrnuo i na pitanje eventualne političke alternative unutar Irana. Kao jedino ime koje se u javnosti spominje naveo je Reza Pahlavi, bivšeg prijestolonasljednika koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, podsjetio je da je i sam Trump nedavno izjavio kako Pahlavi nema kapacitet da vodi ni narod ni državu.
“Teško je očekivati da će šumovi brzo nastati unutar iranske elite da bi neko mogao povesti narod da uzme vlast. A da narod sam uzme vlast — to se teško može desiti”, zaključio je Višća.
Regionalna dinamika: Saudijska Arabija i UAE
Govoreći o širem regionalnom kontekstu, analitičar je ukazao na suptilnu, ali važnu konkurenciju između Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati za politički i sigurnosni primat u regiji.
“Normalno je bilo da se jedni svrstaju na jednu, a drugi na drugu stranu, bez obzira što i u Emiratima i u Saudijskoj Arabiji imaju američke kasarne i trupe. Nisam siguran koliko će vršiti pritisak za obustavu napada”, rekao je Višća.
Ruska osuda bez konkretnih poteza
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, na čijem je čelu Sergej Lavrov, osudilo je napade, ocijenivši ih unaprijed planiranim činom oružane agresije. Ipak, Višća smatra da se iza takvih izjava ne krije spremnost na konkretno djelovanje.
“Taj isti Lavrov je prije godinu dana bio protiv toga da se u odbrambenom sporazumu između Irana i Rusije stavi uzajamna pomoć u odbrani. Rusija koristi iranske projektile za gađanje Ukrajine, ali nije spremna stati iza Irana. Poput Kine reći će — treba se suzdržati od eskalacije, to bi štetilo cijelom svijetu. Da nešto konkretno uradi — ne vjerujem”, zaključio je Višća.
U trenutku objavljivanja ovog teksta, Kina se još uvijek nije zvanično oglasila povodom najnovijih dešavanja. Međunarodna zajednica nastavlja pozivati na smirivanje tenzija, dok sigurnosne i političke strukture širom regije procjenjuju moguće posljedice daljnjeg širenja sukoba.