Nakon što je u masovnom zračnom napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, Iran se suočava s dubokom političkom i sigurnosnom neizvjesnošću. U Teheranu se ubrzano formira novi centar odlučivanja, a u prvi plan izbio je dugogodišnji politički operativac Ali Larijani.
Larijani je najavio formiranje privremenog vijeća za rukovođenje državom, čime je praktično potvrđeno da preuzima jednu od ključnih uloga u trenutku kada je zemlja pod snažnim vanjskim pritiskom i unutrašnjom napetošću. Time se profilirao kao jedna od najutjecajnijih figura u sigurnosnoj i političkoj hijerarhiji Islamske Republike.
Iskustvo iz samog vrha sistema
Larijani nije novo ime na iranskoj političkoj sceni. Tokom karijere obavljao je niz osjetljivih funkcija, uključujući vođenje nuklearnih pregovora i upravljanje važnim sigurnosnim procesima. Važi za dubokog insajdera establišmenta, porijeklom iz utjecajne svećeničke porodice, s dugogodišnjim vezama unutar najviših struktura vlasti.
Posebno je bio angažiran u periodu pregovora o iranskom nuklearnom programu, zastupajući čvrst stav o pravu Teherana na obogaćivanje uranija. U tom kontekstu ostala je upamćena njegova izjava u kojoj je evropske prijedloge za odustajanje od proizvodnje nuklearnog goriva uporedio sa „zamjenom bisera za čokoladicu“.
Iako je ranije nastupao s tvrdih pozicija, u novijim istupima pokazivao je pragmatičniji ton. U intervjuu za državnu televiziju u Omanu naveo je: „Po mom mišljenju, ovo pitanje je rješivo. Ako je zabrinutost Amerikanaca ta da Iran ne bi trebao krenuti prema stjecanju nuklearnog oružja, to se može riješiti.“
Balans između Istoka i Zapada
Larijanijeva politička težina potvrđena je i njegovim intenzivnim međunarodnim aktivnostima. U više navrata boravio je u Moskva, gdje se sastajao s ruskim predsjednikom Vladimir Putin, nastojeći osigurati snažnije sigurnosne i strateške veze. Paralelno s tim, imao je važnu ulogu u jačanju odnosa s Kinom, što je rezultiralo potpisivanjem dugoročnog sporazuma o strateškoj saradnji 2021. godine.
Istovremeno je održavao kontakte s regionalnim akterima, uključujući Oman, gdje su vođene pripreme za indirektne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Optužbe i kontroverze
Iako ga pojedini vanjski posmatrači smatraju pragmatičnim političarem, unutar zemlje i međunarodne zajednice prati ga reputacija čovjeka čvrste ruke. Američko Ministarstvo finansija ranije ga je stavilo pod sankcije zbog navodne uloge u gušenju antivladinih protesta. Prema navodima iz Washingtona, bio je među prvim zvaničnicima koji su podržali oštar odgovor na demonstracije, djelujući po nalogu tadašnjeg vrhovnog vođe.
Organizacije za ljudska prava tvrdile su da su tokom nemira stradale hiljade ljudi, što je izazvalo dodatne međunarodne osude i produbilo izolaciju Irana.
Ključni trenutak za Iran
U trenutku kada je zemlja bez vrhovnog vođe i suočena s ratnim okolnostima, Larijani preuzima odgovornost u jednoj od najosjetljivijih faza moderne iranske historije. Njegov politički pragmatizam, ali i spremnost na odlučne poteze u kriznim situacijama, mogli bi presudno oblikovati pravac kojim će Iran krenuti u narednom periodu.