Očekivanja u hrvatskoj privredi blago su pogoršana u februaru, pokazuju najnoviji podaci Evropske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) smanjen je za 0,4 boda u odnosu na januar i iznosio je 105,9 bodova. Riječ je o drugom uzastopnom mjesečnom padu, čime je pokazatelj skliznuo na najniži nivo od septembra prošle godine.
Najizraženije pogoršanje zabilježeno je u industriji, gdje je indeks pao za 1,6 bodova. Menadžeri lošije ocjenjuju trend proizvodnje u proteklim mjesecima, kao i stanje knjiga narudžbi, što ukazuje na usporavanje aktivnosti. Ipak, u narednom periodu očekuju oporavak proizvodnje i rast izvoznih narudžbi.
Pad optimizma prisutan je i u sektoru usluga i građevinarstvu. U uslugama je indeks oslabljen za 0,8 bodova. Iako su ocjene dosadašnjeg poslovanja nešto povoljnije, očekivanja za naredne mjesece su opreznija, uz procjenu slabije potražnje. U građevinarstvu je indeks smanjen za 0,5 bodova. Knjige narudžbi ocijenjene su suzdržanije, ali je trenutni nivo aktivnosti percipiran nešto pozitivnije.
Za razliku od navedenih sektora, maloprodaja bilježi rast optimizma. Indeks je porastao za 2,5 bodova, a menadžeri pozitivnije ocjenjuju i dosadašnje poslovanje i kratkoročne izglede. Blago poboljšanje vidljivo je i kod potrošača. Indeks potrošačkog povjerenja porastao je za jedan bod. Domaćinstva povoljnije procjenjuju vlastitu finansijsku situaciju, uz umjeren rast optimizma kada je riječ o većim kupovinama, ali i izraženiju sklonost štednji.
Poslodavci istovremeno signaliziraju oprez kada je riječ o zapošljavanju. Indeks očekivanog zapošljavanja (EEI) pao je za 0,9 bodova, što sugerira da bi tempo novog zapošljavanja u narednim mjesecima mogao biti sporiji. S druge strane, percepcija neizvjesnosti u poslovanju je ublažena – indeks EUI smanjen je za 1,7 bodova.
Sličan trend zabilježen je i u vodećim ekonomijama europodručja. U Francuskoj je indeks ESI pao za 2,8 bodova, u Italiji za 0,6 bodova, dok su u Njemačkoj i Španiji vrijednosti ostale na nivou iz januara. Izvan europodručja, pesimizam je izražen u Poljskoj i Češkoj, dok je u Mađarskoj zabilježeno poboljšanje raspoloženja.
Na nivou europodručja i Evropske unije indeks ESI smanjen je za jedan bod, na 98,3 boda, čime se dodatno udaljio od dugoročnog prosjeka. Ovi pokazatelji upućuju na oprezniji ton u evropskoj privredi, uz blago slabljenje dinamike u većini sektora.