data-nosnippet>
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uputila je u parlamentarnu proceduru dugo najavljivani Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti. Ovaj propis trebao bi se naći pred zastupnicima na sjednici zakazanoj za 11. i 12. mart, a već sada izaziva veliku pažnju javnosti zbog promjena koje donosi osobama prijavljenim na evidenciji nezaposlenih.
Riječ je o reformi kojom se želi temeljito urediti sistem evidencije i jasno razdvojiti osobe koje aktivno traže zaposlenje od onih koje su prijavljene radi ostvarivanja određenih socijalnih prava. Novi zakon uvodi preciznu distinkciju između aktivnih i neaktivnih tražilaca posla, s ciljem da službe za zapošljavanje postanu efikasnije i usmjerenije na konkretno posredovanje pri zapošljavanju, umjesto da budu mjesta pasivnog zadržavanja na evidenciji.
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na razloge za brisanje sa evidencije nezaposlenih. Prema predloženim rješenjima, osoba može biti brisana ukoliko dva puta uzastopno bez opravdanog razloga odbije ponuđeno zaposlenje koje odgovara njenom zvanju i radnom iskustvu. Također, brisanje je predviđeno u slučajevima kada nezaposlena osoba svojim postupanjem kod poslodavca namjerno izazove odbijanje zaposlenja, kao i kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi rad bez zaključenog ugovora o radu.
Zakon ne uvodi obaveze samo za nezaposlene, već i za službe za zapošljavanje. U skladu s članom 23, službe će imati dužnost svakodnevne komunikacije s poslodavcima. Kada poslodavac podnese zahtjev za posredovanje, nadležna služba mora u roku od tri dana oglasiti potrebu za radnicima i odmah započeti postupak pronalaska kandidata koji ispunjavaju tražene uslove. Time se nastoji ubrzati proces zapošljavanja i smanjiti administrativne prepreke između poslodavaca i potencijalnih radnika.
Potreba za donošenjem novog zakona proistekla je iz podataka Federalnog zavoda za zapošljavanje, prema kojima se više od 37 posto osoba na evidenciji u Federaciji Bosne i Hercegovine nalazi duže od osam godina. Takva statistika ukazuje na dugotrajnu neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada, ali i na moguće zloupotrebe sistema, posebno kada je riječ o ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje bez aktivnog traženja zaposlenja.
Predloženi zakon predviđa i finansijsku zaštitu za radnike koji ostanu bez posla. Naknada za nezaposlene iznosila bi 40 posto prosječne neto plate isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca. Ova mjera zamišljena je kao sigurnosna mreža u periodu između dva zaposlenja, kako bi se ublažile posljedice gubitka radnog mjesta i omogućilo dostojanstveno traženje novog posla.
Reforma se ocjenjuje kao značajan korak ka uređenju evidencije nezaposlenih i realnijem sagledavanju stanja na tržištu rada u Federaciji Bosne i Hercegovine. Jasnim razdvajanjem aktivnih od neaktivnih tražilaca posla, institucije bi trebale dobiti preciznije podatke, efikasnije raspoređivati resurse i usmjeravati podršku onima kojima je zaposlenje zaista prioritet. Poslodavci očekuju brži pristup radnoj snazi, dok će osobe koje su do sada bile prijavljene isključivo radi ostvarivanja određenih prava morati aktivnije pristupiti traženju zaposlenja ili regulisanju svog statusa na drugi način.