
Paradoks koji traje mjesecima i dalje je na snazi – Milorad Dodik je zvanično upisan kao predsjednik Savez nezavisnih socijaldemokrata, iako pravne posljedice pravosnažne presude upućuju na to da ne može obnašati nijednu funkciju u pravnim licima, uključujući i političku stranku.
Takva situacija postala je svojevrsna „nova normalnost“ – prihvatili su je i domaći politički akteri i dio međunarodne zajednice, ali i Osnovni sud u Banjoj Luci, pred kojim se vodi registar političkih subjekata.
Prema saznanjima portala Klix.ba, sutkinja Sena Uzunović iz Sud Bosne i Hercegovine, koja je donijela prvostepenu presudu protiv Dodika, a koju je potom potvrdilo i drugostepeno vijeće, u obrazloženju presude jasno je navela da on ne može obavljati ni funkciju predsjednika stranke.
Međutim, kako pravne posljedice nisu izričito unesene u dispozitiv presude, već proizlaze iz zakonskih odredbi, u praksi je prevladalo tumačenje da Dodik može ostati na čelu SNSD-a. Uzunović je naknadno pojasnila da zabrana obuhvata i tu funkciju, ali to nije dovelo do konkretne promjene u registru.
Pravosnažnom presudom, koja je potvrđena sredinom prošle godine, Dodiku je izrečena kazna od godinu dana zatvora, uz zabranu obavljanja političkih funkcija. Novčani iznos od 36.500 konvertibilnih maraka uplatio je kako bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne, no pravne posljedice osude ostale su na snazi.
Uslijedila je prepiska između Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine i Osnovnog suda u Banjoj Luci. CIK je, pozivajući se na pojašnjenje sutkinje Uzunović, zatražio da se Dodik izbriše iz registra kao predsjednik SNSD-a. Osnovni sud je taj zahtjev odbacio uz obrazloženje da CIK nije nadležan za pokretanje takvog postupka. Time je cijeli proces privremeno zaustavljen.
Ipak, sutkinja Uzunović nije odustala od insistiranja na provođenju presude. Dana 27. februara uputila je novi dopis, ovoga puta direktno Osnovnom sudu u Banjoj Luci, tražeći izvršenje pravosnažne presude. U dopisu je podsjetila da je Centralna izborna komisija 21. oktobra 2025. godine dostavila prvostepenu presudu od 26. februara 2025, koja je postala pravosnažna 12. juna 2025, kao i drugostepenu presudu Apelacionog vijeća istog datuma, „na znanje i eventualno postupanje izvršenja pravnih posljedica presude“.
“S obzirom da do danas nisu izvršene pravne posljedice osude, u prilogu vam dostavljamo ovjerene kopije prvostepene i drugostepene presude Suda BiH radi izvršenja pravnih posljedica osude, posebno iz člana 114, stav 1 tačka a) Krivičnog zakona BiH.”
Spomenuta odredba navodi da pravne posljedice osude, između ostalog, podrazumijevaju „prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima“.
U praksi to znači da bi Osnovni sud u Banjoj Luci, kao nadležni organ za vođenje registra političkih stranaka na području entiteta Republika Srpska, trebao postupiti po presudi i izvršiti brisanje Dodika iz registra kao predsjednika SNSD-a, s obzirom na to da je riječ o pravnom licu koje on i dalje formalno zastupa.
U međuvremenu, Dodik se i dalje ponaša kao politički lider bez ograničenja, a takvu realnost prihvata i dio međunarodnih predstavnika. To ilustruje i nedavna posjeta ambasadora Švicarske Gabriele Derighetti u Banjoj Luci, gdje se sastao s Dodikom. Na fotografijama sa sastanka vidljive su zastave Švicarske, entiteta Republika Srpska i SNSD-a, stranke čije predsjedavanje je predmet spora u vezi s provođenjem presude.
Konačan odgovor na pitanje da li će pravosnažna presuda biti u potpunosti provedena sada je u rukama Osnovnog suda u Banjoj Luci. Njihov naredni potez mogao bi postati presedan kada je riječ o izvršenju sudskih odluka i tumačenju pravnih posljedica osude u Bosni i Hercegovini.
data-nosnippet>

Rp3ClkV z1wX HhDtJeb 6jmngNp pF70 QVrXMHd