data-nosnippet>
Švedske vlasti pozvale su građane da se dodatno pripreme za moguće krizne situacije, uključujući rat, velike poremećaje u infrastrukturi ili kibernetičke napade. U novim preporukama naglašava se važnost posjedovanja određene količine gotovine u domaćinstvu kako bi građani mogli osigurati osnovne životne potrebe u slučaju prekida električne energije ili problema s digitalnim sistemima plaćanja.
Prema smjernicama koje je objavila švedska centralna banka Sveriges Riksbank, svaki odrasli građanin trebao bi kod kuće imati dovoljno gotovine da pokrije osnovne troškove tokom najmanje sedam dana. Taj novac namijenjen je za kupovinu hrane, lijekova i drugih nužnih potrepština u situacijama kada elektronsko plaćanje nije moguće.
Preporučeni iznos iznosi oko 1000 švedskih kruna po odrasloj osobi, što je približno 110 američkih dolara. Osim gotovine, građanima se savjetuje da koriste i više različitih načina plaćanja. To podrazumijeva bankovne kartice različitih izdavatelja, kao i korištenje popularne švedske internetske usluge za plaćanje Swish.
Ovo su prve smjernice koje je centralna banka direktno uputila građanima kada je riječ o načinima plaćanja u izvanrednim situacijama.
„Građani su važan dio ukupne obrane Švedske i ključni za jačanje nacionalne pripravnosti“, poručili su iz Sveriges Riksbank. „Pristup različitim načinima plaćanja povećava sposobnost javnosti da obavlja transakcije u slučaju privremenih poremećaja, kriza ili, u najgorem slučaju, rata.“
Preporuke su dio šire strategije švedskih vlasti da društvo pripreme za potencijalne sigurnosne izazove, uključujući moguće vojne ili kibernetičke napade. Posebna pažnja posvećena je jačanju otpornosti društva u kontekstu povećanih sigurnosnih prijetnji koje dolaze iz susjedne Rusije, a u manjoj mjeri i iz Irana.
Vlada Švedske je ranije već poduzela određene korake kako bi podigla nivo spremnosti stanovništva. Tako je svim domaćinstvima distribuirana informativna brošura sa savjetima o pripremi za krizne situacije. U tim uputama objašnjeno je, između ostalog, koliko pitke vode treba imati u zalihama, kao i na koji način pratiti informacije i vijesti u slučaju nestanka električne energije.
Poseban izazov predstavlja činjenica da je švedski sistem plaćanja među najdigitaliziranijima na svijetu. Procjenjuje se da se tek svaka deseta transakcija u toj zemlji obavlja gotovinom, dok se većina plaćanja vrši elektronskim putem.
Zbog toga je Sveriges Riksbank ranije pozvao na donošenje zakona koji bi dodatno zaštitio status gotovine i osigurao njenu dostupnost u kriznim situacijama. Međutim, takav zakon još uvijek nije usvojen.
Centralna banka je također najavila da bi građanima najkasnije do 1. jula trebalo biti omogućeno i takozvano offline kartično plaćanje za kupovinu hrane i lijekova u slučaju većih poremećaja u platnim sistemima.
Slične preporuke ranije su izdale i centralne banke Finske i Norveške, država koje također dijele granicu s Rusijom. I njihove vlasti građanima savjetuju da kod kuće uvijek imaju određenu količinu gotovine, kao i više bankovnih kartica, kako bi bili spremni na eventualne izvanredne okolnosti.