Španski premijer Pedro Sánchez posljednjih dana izazvao je snažne reakcije u međunarodnoj javnosti nakon što je otvoreno kritikovao politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Za razliku od većine evropskih lidera koji biraju oprezniji ton, Sánchez je odlučio javno progovoriti o posljedicama rata u Iranu i upozoriti na opasnosti koje taj sukob nosi za cijeli svijet.
U svom obraćanju izdvojio je tri ključne posljedice rata: veliki broj ljudskih žrtava, dodatnu destabilizaciju međunarodnih odnosa i ozbiljne ekonomske posljedice koje bi mogle pogoditi brojne države.
Sličan pristup ranije je imao i kanadski premijer Mark Carney. On je tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u januaru upozorio da svijet ulazi u novu političku realnost, posebno nakon ideje američkog predsjednika o pripajanju Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama. Carney je tada bio jedan od rijetkih lidera koji je javno i direktno kritikovao takvu politiku, a njegov govor i danas se često spominje u političkim analizama.
Sánchez upozorava na posljedice rata
Dok se u međunarodnoj javnosti sve češće spominje mogućnost šireg sukoba, Sánchez je odlučio govoriti o posljedicama koje bi rat mogao ostaviti na obične ljude. U govoru koji je trajao oko deset minuta istakao je da je osnovna odgovornost svake vlade zaštita života građana, a ne ostvarivanje političkih ili ekonomskih koristi kroz sukobe.
Njegovo obraćanje uslijedilo je svega nekoliko sati nakon što je Donald Trump zaprijetio prekidom trgovinskih odnosa sa Španijom. Razlog za to bila je odluka španske vlade da ne dozvoli korištenje dviju zajedničkih vojnih baza u Andaluziji za operacije povezane s napadima na Iran.
Sánchez je tom prilikom naglasio da politički lideri ne bi smjeli koristiti rat kao sredstvo za prikrivanje vlastitih političkih neuspjeha.
„Apsolutno je neprihvatljivo da oni lideri koji nisu sposobni ispuniti ovu dužnost koriste dimnu zavjesu rata da sakriju svoj neuspjeh i, usput, napune džepove odabranih – uvijek istih, jedinih koji profitiraju kada svijet prestane graditi bolnice i počne graditi rakete. Naivno je vjerovati da demokratije ili međusobno poštovanje među narodima mogu izniknuti iz ruševina. Ili misliti da je slijepa i servilna poslušnost oblik liderstva… Nećemo biti saučesnici u nečemu što je loše za svijet i što je također protivno našim vrijednostima i interesima, samo iz straha od nečije odmazde“, naglasio je španski lider.
Zašto evropski lideri šute
Uprkos snažnim porukama koje je uputio, Sánchez za sada nema otvorenu podršku većine evropskih lidera. Politički analitičari smatraju da razlozi za to nisu samo međunarodni odnosi, nego i unutrašnja politička situacija u pojedinim državama.
Prema pisanju britanskog lista The Guardian, politički lideri u Berlinu, Parizu i Rimu nisu spremni javno ulaziti u otvoren sukob s Washingtonom, iako mnogi od njih dijele zabrinutost zbog daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Francuski pragmatični pristup
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je sa Sánchezom i tom prilikom izrazio, kako je naveo, „evropsku solidarnost“. Istovremeno je rekao da američko-izraelski napadi na Iran nisu u skladu s međunarodnim pravom.
Ipak, Macron je naglasio i da iransko rukovodstvo snosi dio odgovornosti za trenutnu krizu, navodeći sporni nuklearni program, podršku određenim oružanim grupama u regiji i kršenje ljudskih prava.
Francuski predsjednik, kojem se mandat bliži kraju, nastoji održati diplomatsku ravnotežu. S jedne strane pokušava djelovati kao posrednik u traženju rješenja za krizu, a s druge izbjegava otvoreni politički sukob s američkom administracijom.
Oprez Njemačke
Još oprezniji pristup zauzeo je njemački kancelar Friedrich Merz. Tokom nedavne posjete Washingtonu koristio je pomirljiv ton u razgovorima s američkim predsjednikom.
Kada je Trump u njegovom prisustvu kritizirao Španiju i zaprijetio prekidom trgovine, Merz nije reagovao javno. Kasnije je objasnio da američki predsjednik „ne voli da ga ispravljaju pred kamerama“, dodajući da je u privatnim razgovorima branio špansku poziciju.
Njemački kancelar nalazi se pod pritiskom domaće politike, posebno zbog jačanja krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku i niza regionalnih izbora koji slijede. U takvim okolnostima otvoreni sukob s Washingtonom mogao bi dodatno zakomplicirati političku situaciju u zemlji.
Italijanski pokušaj balansa
Italijanska vlada nastoji zadržati uravnotežen pristup. Premijerka Giorgia Meloni pokušava održati dobre odnose s Trumpom, s kojim često ističe političku i ličnu bliskost, ali istovremeno nastoji očuvati zajednički evropski stav.
Takva politika balansiranja postala je prepoznatljiv element italijanske diplomatije posljednjih godina, posebno kada je riječ o međunarodnim krizama.
Ipak, italijanski ministar odbrane Guido Crosetto iznio je nešto oštriju ocjenu situacije, rekavši da je odluka o napadima na Iran „bila izvan pravila međunarodnog prava“ i da je riječ o ratu koji je započeo bez šire međunarodne konsultacije.
Nastavak političkog sukoba
U međuvremenu, političke tenzije između Madrida i Washingtona i dalje traju. Sánchez nastavlja braniti odluku svoje vlade da ne učestvuje u vojnim operacijama, dok američka administracija vrši pritisak na evropske saveznike da podrže njenu politiku prema Iranu.
Pedro Sánchez rođen je 29. februara 1972. godine u Madridu. Funkciju premijera Španije obavlja od juna 2018. godine. Član je Španske socijalističke radničke partije (PSOE), a u evropskoj politici poznat je po snažnom zalaganju za socijalna pitanja, proevropsku saradnju i politički dijalog u rješavanju regionalnih kriza, uključujući i dugotrajni spor u Kataloniji.