data-nosnippet>
Američki list The Washington Post objavio je dijelove tajnog izvještaja National Intelligence Council, koji dovodi u pitanje strategiju američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućoj promjeni vlasti u Iranu.
Prema navodima lista, dokument je završen otprilike sedmicu prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli vojnu kampanju protiv Irana. Zaključak izvještaja je da čak ni velika vojna operacija ne bi dovela do rušenja Islamske republike niti do promjene političkog sistema u zemlji.
Tri osobe upoznate s dokumentom potvrdile su za Washington Post sadržaj izvještaja i njegove ključne procjene.
Šta pokazuje tajni izvještaj
Analitičari su u dokumentu razmatrali dva moguća scenarija: usko ciljane operacije usmjerene na najviše iranske lidere te širu vojnu akciju protiv političkog i institucionalnog vrha države.
U oba slučaja procjena obavještajnih službi bila je gotovo identična. Prema analizi, iranska politička i vojna elita ima razrađene mehanizme koji bi omogućili kontinuitet vlasti čak i u slučaju likvidacije vrhovnog vođe. Ti protokoli, navodi se u izvještaju, osmišljeni su kako bi sistem vlasti ostao stabilan i u izvanrednim okolnostima.
Mogućnost da fragmentirana iranska opozicija preuzme vlast u takvom scenariju opisana je kao “nevjerovatna”, što direktno dovodi u pitanje strategiju koju zagovara Trumpova administracija.
Konsenzus američke obavještajne zajednice
National Intelligence Council predstavlja tijelo koje okuplja analitičare iz čitave američke obavještajne zajednice. Njihove procjene nisu pojedinačna mišljenja, već objedinjeni stav stručnjaka iz ukupno 18 američkih obavještajnih agencija.
Zbog toga se zaključci takvih izvještaja u pravilu smatraju jednim od najrelevantnijih analitičkih dokumenata unutar američkog sigurnosnog sistema.
Stručnjakinja za Iran Suzanne Maloney, potpredsjednica u Brookings Institution, ocijenila je da se radi o ozbiljnoj i detaljnoj procjeni.
“Zvuči kao duboko informisana procjena iranskog sistema, institucija i procesa koji su uspostavljeni tokom mnogo godina” rekla je Maloney.
Reakcija Bijele kuće
Iz Bijela kuća nisu prihvatili takvu interpretaciju. Glasnogovornica administracije Anna Kelly poručila je da ciljevi američke politike prema Iranu ostaju nepromijenjeni.
“Predsjednik Trump i administracija jasno su iznijeli svoje ciljeve: uništiti iranske balističke rakete, srušiti njihovu mornaricu, okončati sposobnost naoružavanja posrednika i spriječiti nuklearno oružje. Iranski režim je potpuno slomljen” izjavila je Kelly.
Borba za nasljednika vrhovnog vođe
U međuvremenu, u Iranu se sve više govori o procesu nasljeđivanja nakon smrti vrhovnog vođe Ali Khamenei.
Formalno, odluku o novom vođi donosi Vijeće eksperata, no veliki utjecaj u tom procesu ima i Islamska revolucionarna garda.
Među mogućim kandidatima često se spominje Mojtaba Khamenei, sin preminulog vođe, koji navodno uživa podršku dijela sigurnosnog aparata. Ipak, takav scenarij suočava se i s protivljenjem pojedinih utjecajnih političkih figura, među kojima se spominje i bivši visoki zvaničnik Ali Larijani.
Ograničeni izgledi za promjenu režima
Trenutni i bivši američki zvaničnici navode da za sada nema znakova masovnog narodnog ustanka niti ozbiljnih podjela unutar iranskih političkih i sigurnosnih struktura.
Takva situacija, prema njihovim procjenama, značajno ograničava mogućnost da vanjski pritisak ili vojna kampanja dovedu do brze promjene vlasti u Iranu.
Zbog toga pojedini analitičari upozoravaju da bi očekivanje brzog političkog preokreta moglo biti nerealno, bez obzira na intenzitet međunarodnog pritiska.