TRUMP POVUKAO NEOČEKIVAN POTEZ: Svi su čekali napad, Kurdi ostali u nevjerici
Američki predsjednik Donald Trump odbacio je mogućnost uključivanja kurdskih boraca u potencijalni rat protiv Irana, poručivši da ne želi dodatno širiti sukob niti dovesti Kurde u opasnost.
Govoreći novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, Trump je naglasio da je lično donio odluku da kurdske snage ne budu uključene u eventualne vojne operacije.
“Isključio sam to, ne želim da Kurdi ulaze. Ne želim da Kurdi budu povrijeđeni, ubijeni. Imali smo dobar odnos. Spremni su ući, ali stvarno sam im rekao da ne želim da ulaze”, rekao je Trump.
Američki predsjednik je dodao da Washington ne želi dodatno komplikovati situaciju na Bliskom istoku.
“Ne želimo učiniti rat složenijim nego što već jeste”, poručio je.
Dugogodišnja borba Kurda
Kurdi su jedna od najvećih etničkih grupa na svijetu bez vlastite države. Procjenjuje se da ih ima oko 30 miliona i žive uglavnom u Iran, Iraq, Syria i Turkey.
Tokom posljednjih decenija Kurdi su vodili brojne političke i vojne borbe za veću autonomiju ili stvaranje vlastite države. U više navrata bili su izloženi represiji i političkom pritisku u zemljama u kojima žive.
Posebno osjetljivo pitanje predstavljaju Kurdi u Iranu, od kojih su mnogi zbog progona i političkog pritiska napustili zemlju i danas žive u susjednom Iraku. Dio njih smatra da bi eventualna promjena vlasti u Iranu mogla otvoriti prostor za veća prava i sigurnost za kurdsko stanovništvo.
Različite informacije iz Washingtona
Trump je nedavno telefonski razgovarao s nekoliko kurdskih političkih lidera, što je dodatno podstaklo spekulacije o mogućoj američkoj podršci kurdskim snagama.
Prema pisanju američkog lista The Wall Street Journal, pozivajući se na zvaničnike američke administracije, u Washingtonu se razmatrala mogućnost pružanja podrške iračkim Kurdima u eventualnoj borbi protiv iranskog rukovodstva.
Istovremeno, pojedini mediji su objavili i tvrdnje da je Central Intelligence Agency navodno počela naoružavati kurdske grupe u regionu još prije nekoliko mjeseci.
Međutim, iz White House su takve navode odbacili i poručili da se radi o netačnim informacijama.
Autonomija nakon 2003. godine
Najveći politički uspjeh Kurdi su ostvarili u Iraku, gdje je nakon svrgavanja iračkog lidera Saddam Hussein 2003. godine formirana autonomna kurdska regija.
Ta regija danas ima vlastitu vladu, parlament i sigurnosne snage, ali pitanje potpune nezavisnosti i dalje ostaje otvoreno i jedno je od najosjetljivijih političkih pitanja u cijeloj regiji.