data-nosnippet>
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih sedmica sve otvorenije govori o mogućim promjenama na Kubi, naglašavajući da smatra kako se politička situacija u toj zemlji približava prekretnici. Nakon operacije protiv Irana, Trump je u više navrata ponovio da bi upravo Havana mogla biti sljedeća tačka velikih geopolitičkih promjena u regionu.
Od napada na Venezuela 3. januara i zarobljavanja predsjednika Nicolása Madura, Trump tvrdi da je politička ravnoteža u Latinskoj Americi značajno promijenjena. Prema njegovim riječima, pad vlade u Caracasu dodatno je oslabio saveznike Kuba, zbog čega očekuje da će se promjene uskoro osjetiti i u Havani.
“Dok ostvarujemo historijsku transformaciju u Venecueli, radujemo se i velikoj promjeni koja će uskoro stići na Kubu”, rekao je Trump, dodavši da je ostrvo “u svojim posljednjim trenucima života kakav je poznavalo.”
“Samo je pitanje vremena”
Trump je najnovije izjave o Kubi iznio tokom predstavljanja inicijative pod nazivom “Štit Amerike”, regionalnog političkog saveza koji okuplja više latinoameričkih država. Događaj je održan u njegovom golf-klubu u Doralu, nedaleko od Miami.
Tom prilikom ponovio je, već treći put u tri dana, da kubanska vlada teško može opstati nakon što je izgubila ključnu ekonomsku podršku iz Venecuele. Istovremeno je prvi put potvrdio da je lično uključen u razgovore s vlastima u Havani, iako pregovore operativno vodi američki državni sekretar Marco Rubio.
Prema navodima američkih medija, kubansku stranu u tim kontaktima predstavlja Raúl Rodríguez Castro, unuk dugogodišnjeg lidera Raúl Castro.
“Samo je pitanje vremena kada ćete se vi i mnogi nevjerovatni ljudi vratiti na Kubu”, rekao je Trump tokom sastanka s republikanskim zastupnicima iz Florida i predstavnicima poslovne zajednice povezane s kubanskom dijasporom.
Ekonomski pritisak umjesto vojne sile
Za razliku od situacije s Iranom, Trump u svojim izjavama nije spominjao mogućnost vojne intervencije protiv Kube. Naprotiv, više puta je naglasio da smatra kako za to neće biti potrebe, jer je kubanska ekonomija već suočena s ozbiljnim izazovima.
Od 25. februara dozvoljena je i ograničena isporuka američkog goriva privatnom sektoru na ostrvu, uprkos embargu koji Sjedinjene Američke Države održavaju više od šest decenija. Trump je tom prilikom govorio i o mogućnosti, kako je naveo, “prijateljskog preuzimanja” ostrva kroz postepeni ekonomski pristup i otvaranje tržišta.
Ministarstvo pravosuđa priprema nove poteze
Paralelno s diplomatskim kontaktima, američko Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država formiralo je posebnu radnu grupu koja ispituje mogućnost podizanja federalnih optužnica protiv pojedinih kubanskih zvaničnika. Slična strategija ranije je korištena i protiv političkog vrha Venecuele.
U radu te grupe učestvuje i Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, što upućuje na mogućnost novih ekonomskih sankcija.
U međuvremenu je Ekvador protjerao kubansku diplomatsku misiju iz Quito, dok su ekvadorske vlasti i američka vojska najavile zajedničku operaciju usmjerenu protiv, kako je navedeno, regionalnih mreža narkoterorizma.
“Prvo završimo s Iranom”, poručio je Trump, naglašavajući da će se nakon toga otvoriti prostor za nove političke procese u regionu — poruka koju mnogi analitičari tumače kao jasan signal upućen vlastima u Havani.