RS osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, pravni stručnjaci upozoravaju na moguće zadiranje u nadležnosti države
Vlada Republike Srpske donijela je uredbu o osnivanju Kancelarije za međunarodnu saradnju, institucije koja bi, prema najavama, trebala objediniti aktivnosti tog entiteta u kontaktima sa stranim državama i međunarodnim organizacijama.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, cilj novog tijela je jačanje međunarodne pozicije Republike Srpske kroz projekte, pregovore i saradnju sa inostranim partnerima. Ipak, ovaj potez već je izazvao raspravu među pravnim stručnjacima i političkim akterima, koji upozoravaju na moguće zadiranje u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini navode da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine nadležan da procijeni da li je uredba Vlade Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH i da li njome dolazi do zadiranja u nadležnosti države, uključujući i oblast vođenja vanjske politike.
“Sud je već ranije odlučivao o zahtjevima koji su se odnosili na slična ustavna pitanja”, navodi se u odgovoru OHR-a za Radio Slobodna Evropa.
Međunarodna saradnja moguća samo uz saglasnost države
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike isključiva je nadležnost državnih institucija. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine utvrđuje i vodi vanjsku politiku, dok Ministarstvo vanjskih poslova provodi odluke i koordinira međunarodne aktivnosti države.
Iako entiteti mogu razvijati određene oblike međunarodne saradnje u okviru svojih nadležnosti, takve aktivnosti moraju biti usklađene sa državnim institucijama i ne smiju predstavljati paralelno vođenje vanjske politike.
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi formiranje entitetske kancelarije koja ostvaruje bilateralne kontakte sa drugim državama bez koordinacije sa državnim institucijama moglo otvoriti pitanje ustavnosti takvog modela djelovanja.
Prema njihovim ocjenama, postoji rizik da se na taj način stvori paralelni kanal međunarodnih odnosa, što bi moglo imati implikacije na suverenitet Bosne i Hercegovine.
Postojeća mreža predstavništava Republike Srpske
Republika Srpska već godinama razvija mrežu svojih predstavništava u inostranstvu. Prema javno dostupnim podacima, kancelarije ovog entiteta nalaze se u Briselu, Moskvi, Washingtonu, Jerusalemu, Beču, Štutgartu, Beogradu i Šangaju.
Formalno, ova predstavništva imaju zadatak da promovišu ekonomsku, kulturnu i poslovnu saradnju sa partnerima u inostranstvu.
Međutim, kritičari upozoravaju da se dio aktivnosti ovih predstavništava često nalazi na granici između ekonomskog predstavljanja i političke diplomatije.
Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine do objave teksta nije stigao odgovor na upit Radija Slobodna Evropa o uredbi kojom se predviđa osnivanje nove Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.
Odgovor nije stigao ni iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Brojne nejasnoće oko rada nove kancelarije
Vlada Republike Srpske za sada nije objavila detaljne informacije o načinu rada nove institucije. Nije poznato kada će kancelarija početi sa radom, niti da li će njene aktivnosti biti koordinisane sa državnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Također nisu dostupni podaci o planiranom budžetu, organizacionoj strukturi niti pravilima rada.
Tokom sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj se raspravljalo o uredbi o osnivanju kancelarije, ministar Savo Minić obrazložio je potrebu za njenim formiranjem.
Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme zabilježen je značajan broj međunarodnih kontakata i posjeta, zbog čega je, kako je naveo, potrebno imati instituciju koja će objediniti te aktivnosti.
Minić je istakao da bi nova kancelarija trebala koordinisati projekte, pregovore i razgovore sa međunarodnim partnerima.
“Pokušaj predstavljanja Republike Srpske kao države”
Davor Trlin, stručnjak za ustavno pravo, ocjenjuje da osnivanje takve kancelarije ima širi politički kontekst.
“Nema dileme da formiranje posebne kancelarije RS za međunarodnu saradnju predstavlja pokušaj paralelizma u vanjskoj politici BiH, što predstavlja i narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. To je nastavak politike u kojoj se Republika Srpska godinama ponaša kao da je samostalna država”, rekao je Trlin.
Govoreći o pravnom okviru, Trlin podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ranije razmatrao aktivnosti entiteta u oblasti međunarodne saradnje.
U nekim od tih odluka sud je zaključio da određene logističke ili predstavničke aktivnosti same po sebi ne znače preuzimanje nadležnosti države.
Ipak, Trlin smatra da bi sadašnje okolnosti mogle zahtijevati novo preispitivanje takvih praksi.
Moguća reakcija državnih institucija
Institucije Bosne i Hercegovine imaju mogućnost pokretanja postupka pred Ustavnim sudom kako bi se utvrdilo da li je uredba Vlade Republike Srpske u skladu sa ustavnim poretkom države.
Član Komisije za vanjske poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Midhat Čaušević smatra da bi Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova trebali razmotriti ovo pitanje.
“Ne vidim nijedan razlog da se takva inicijativa ne pokrene, ali vjerujem da će i nadležne institucije same reagovati u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima”, rekao je Čaušević.
Dodao je da svaki pokušaj uspostavljanja bilateralnih odnosa entiteta sa drugim državama mimo državnih institucija može predstavljati kršenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Pojačane međunarodne aktivnosti vlasti Republike Srpske
Odluka o formiranju kancelarije dolazi u periodu pojačanih međunarodnih aktivnosti predstavnika Republike Srpske.
U tim aktivnostima centralnu ulogu i dalje ima Milorad Dodik, koji je i nakon smjene sa funkcije predsjednika Republike Srpske nastavio učestvovati u međunarodnim kontaktima i putovanjima.
Dodik je u avgustu 2025. godine smijenjen sa funkcije predsjednika Republike Srpske nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, što prema Izbornom zakonu automatski dovodi do prestanka mandata.
Uprkos tome, Dodik je nastavio predstavljati Republiku Srpsku na međunarodnim sastancima i događajima.
Delegacija Republike Srpske od početka 2026. godine boravila je u Izraelu, gdje se sastala sa premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu, dok je krajem januara posjetila i Mađarsku, gdje su održani razgovori sa premijerom Viktorom Orbanom.
Istovremeno su Dodik i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović boravili u Washingtonu, gdje su prisustvovali tradicionalnom Molitvenom doručku i održali niz sastanaka sa američkim zvaničnicima.
Povećan budžet za međunarodne aktivnosti
Tokom protekle godine znatno su povećana sredstva namijenjena međunarodnim aktivnostima Republike Srpske.
Budžet za lobiranje i stručne usluge povećan je sa 2,1 milion konvertibilnih maraka na 21,7 miliona maraka, dok su izdvajanja za rad predstavništava u inostranstvu sa 6,5 miliona maraka porasla na oko 30 miliona maraka.
Za 2026. godinu planirano je dodatnih 15 miliona maraka za finansiranje postojeće mreže predstavništava, kao i još 5,91 milion maraka za otvaranje novih kancelarija u inostranstvu.
Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji institucija koja bi imala slične nadležnosti u oblasti međunarodne saradnje.
Brčko distrikt ima Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju, ali njegova uloga je ograničena na koordinaciju projekata i regionalne programe i ne uključuje samostalno uspostavljanje međunarodnih odnosa.