data-nosnippet>
Američki predsjednik Donald Trump proglasio je pobjedu u ratu protiv Iran nakon svega dvanaest dana sukoba, iako borbe i dalje traju, a iranske vlasti pokazuju znakove političke i vojne otpornosti.
U javnim nastupima Trump je govorio o „završenoj misiji“ i „bezuvjetnoj kapitulaciji“ Irana. Međutim, brojni analitičari upozoravaju da takve procjene podsjećaju na staru zabludu modernog ratovanja – uvjerenje da brza vojna operacija može proizvesti trajne političke rezultate. U analizi koju prenosi CNN ističe se da iskustva iz prethodnih sukoba pokazuju suprotno.
Primjeri iz ratova u Afghanistan i Iraq, kao i aktuelni sukob u Ukraine, pokazali su da napadnute države često razvijaju snažan otpor i spremnost da dugoročno brane vlastitu teritoriju.
Promjene u iranskom vodstvu
Dodatnu složenost sukobu donijela je smrt dugogodišnjeg vrhovnog vođe Ali Khamenei krajem februara. Njegova smrt otvorila je politički vakuum u vrhu države, ali vlast u Teheranu brzo su preuzeli tvrdolinijaši povezani s njegovim sinom Mojtaba Khamenei.
Istovremeno je Islamic Revolutionary Guard Corps najavila osvetu za ubijene komandante. Iranske snage nastavile su s raketnim i dron napadima na regionalne ciljeve, uz istovremene prijetnje blokadom Strait of Hormuz, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora. Takav razvoj događaja zadržao je cijenu nafte na nivou iznad 100 dolara po barelu.
Rizik dugotrajnog sukoba
Sjedinjene Američke Države nastavljaju zračne napade na vojne baze i infrastrukturne ciljeve u Iranu. Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da bi produžena vojna kampanja mogla iscrpiti američke zalihe precizne municije, ali i proizvesti političke posljedice uoči američkih izbora.
Istovremeno, precizni zračni udari nisu izazvali očekivani politički potres unutar Irana. Umjesto toga, bombardovanja su doprinijela većem jedinstvu među stanovništvom koje se našlo pod pritiskom vanjskog napada.
Strategija dugog otpora
Teheran, uz političku podršku Russia i China, nastoji pokazati da američka vojna moć ne može brzo srušiti iranski politički sistem. Za iranske vlasti sama sposobnost opstanka u sukobu predstavlja strateški uspjeh.
Istovremeno, javne izjave američkog predsjednika o želji da što prije okonča sukob dodatno su ojačale iransku strategiju iscrpljivanja protivnika.
Ograničenja vojne sile
Iako sukob traje tek nešto više od deset dana, već se pojavljuju znakovi ograničenja američke zračne nadmoći. Dok Washington traži način da stabilizira situaciju, Teheran računa na dugoročnu strategiju – preživjeti početne udare, obnoviti kapacitete i nastaviti vršiti pritisak na američke interese kroz asimetrične napade.
Takav pristup omogućava Iranu da nastavi sukob bez ulaska u otvoreni konvencionalni rat s daleko snažnijim protivnikom.
Između pobjede i izlaza iz sukoba
Trump se sada suočava s političkim izazovom: kako uskladiti vlastitu potrebu da predstavi rat kao pobjedu sa odlučnošću iranskih vlasti da nikada javno ne priznaju poraz.
Analitičari procjenjuju da bi smirivanje sukoba moglo doći kroz postupno iscrpljivanje ili tihe diplomatske pregovore u narednim sedmicama. Ipak, čak i u tom scenariju, obje strane vjerovatno bi pokušale prikazati ishod kao vlastitu pobjedu.