data-nosnippet>
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da je na današnjoj sjednici Vijeća ministara utvrđen Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom, čiji je cilj sprječavanje terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Prijedlog zakona bit će upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku.
Krišto je pojasnila da je prijedlog zakona iz Ministarstva sigurnosti BiH zaprimila prije dva dana, nakon čega je odmah dostavljen svim članovima Vijeća ministara kako bi se upoznali s njegovim sadržajem i pripremili za raspravu na današnjoj sjednici.
Istaknula je da je donošenje ovog zakona važno zbog ispunjavanja obaveza koje Bosna i Hercegovina ima prema međunarodnom tijelu Moneyval, kako bi se izbjeglo stavljanje države na takozvanu „sivu listu“.
„Imamo još jedan zakon koji trebamo dobiti iz Ministarstva pravde. Svaki put potičemo resore koji su nadležni za obaveze i prioritete Bosne i Hercegovine koje ima, da to uradimo što prije. Danas smo, uz kvalitetnu raspravu, utvrdili prijedlog zakona i uputili ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku“, kazala je Krišto.
Odgovarajući na pitanje novinara o izgledima da Bosna i Hercegovina izbjegne stavljanje na „sivu listu“ Moneyvala, Krišto je naglasila da Vijeće ministara kontinuirano upozorava nadležna ministarstva na obaveze koje proizlaze iz preporuka tog međunarodnog tijela.
„Ministarstvo pravde je na potezu da nam predloži zakon za koji su oni nadležni. Nadam se da će biti kao i ovaj. Ostalo, kada će biti usvojen, to je stvar Parlamentarne skupštine BiH. Naše je da činimo sve i da tražimo da svaki nadležni resor dostavi prijedlog, a institucije da ga usvoje u skladu sa zakonskim procedurama“, istaknula je.
Govoreći o drugim temama o kojima se raspravljalo na sjednici, Krišto je navela da je razmatran i prijedlog odluke o uvođenju carina na uvoz čelika.
Naglasila je da je, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vanjskotrgovinska politika – uključujući carine – u nadležnosti institucija države, odnosno Vijeća ministara. Ipak, upozorila je da bi donošenje takve odluke moglo imati ozbiljne pravne i ekonomske posljedice.
„Donošenjem ovakve odluke mogli bismo prekršiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pravila Svjetske trgovinske organizacije. Time otvaramo mogućnost da i druge zemlje uvedu zaštitne mjere prema Bosni i Hercegovini“, kazala je Krišto.
Dodala je da je prijedlog uključivao smanjenje carine sa ranije predloženih 30 posto na 20 posto, ali je ocijenila da takav pristup nije dovoljno argumentiran.
„Kao da smo došli na tržnicu pa je 30 posto previše, pa ćemo sada staviti 20 posto“, navela je.
Prema njenim riječima, prijedlog odluke nije dobio potrebnu većinu u prvom krugu glasanja na sjednici Vijeća ministara.
Krišto je pojasnila da je resorni ministar zatražio da se o toj odluci ponovo izjasni u drugom krugu glasanja na jednoj od narednih sjednica.
Naglasila je i da je prije donošenja eventualne odluke potrebno pažljivo sagledati ekonomske posljedice. Prema njenim riječima, 28 kompanija dostavilo je analize koje upozoravaju na moguće povećanje troškova poslovanja i negativan utjecaj na tržište u Bosni i Hercegovini.
„Te analize pokazuju koliko bi takva odluka mogla poskupjeti poslovanje i koliko bi predstavljala udar na ekonomiju i tržište Bosne i Hercegovine“, zaključila je Krišto.