data-nosnippet>
Usvajanje rezolucije u Ujedinjenim nacijama kojom se osuđuju napadi Irana na države Perzijskog zaljeva otvorilo je novu političku raspravu u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina našla se među 135 država kosponzora tog dokumenta, ali je ubrzo pokrenuto pitanje na koji način je donesena odluka o podršci rezoluciji.
Prema dostupnim informacijama, ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija dao je podršku rezoluciji na osnovu instrukcije Ministarstva vanjskih poslova BiH, i to bez formalne saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje prema ustavnoj praksi vodi i usmjerava vanjsku politiku države.
Dva prijedloga rezolucije u Vijeću sigurnosti
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić pojasnio je da su tokom rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija istovremeno razmatrana dva različita nacrta rezolucije.
Jedan prijedlog pokrenule su arapske države, dok je drugi inicirala Rusija.
Prema njegovim riječima, ruski nacrt bio je znatno kraći i fokusiran prije svega na hitan prekid vojnih aktivnosti.
„Rusija je pozvala sve strane da odmah prekinu vojne operacije i suzdrže se od daljnje eskalacije na Bliskom istoku i šire“, pojasnio je Puljić.
Ipak, taj prijedlog nije dobio potrebnu podršku u Vijeću sigurnosti. Za ruski nacrt glasale su Kina, Pakistan i Somalija, dok su Sjedinjene Američke Države i Latvija bile protiv, a preostalih devet članica Vijeća ostalo je suzdržano.
Selektivna osuda izazvala reakcije
Dodatne polemike izazvao je arapski prijedlog rezolucije jer, prema ocjenama pojedinih analitičara, nije obuhvatio sve aktere sukoba.
Puljić je naveo da se u dokumentu ne osuđuju napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, niti su spomenuti određeni događaji koji su prethodili eskalaciji sukoba.
„Ne spominje se ni iranski napad na Izrael – jedino se navode napadi Irana na okolne arapske zemlje“, istakao je Puljić.
Istovremeno, u tekstu rezolucije ne navodi se ni početak sukoba, odnosno zajednički napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Teheran krajem februara.
Nesuglasice unutar institucija BiH
Ova situacija dodatno je otvorila pitanje koordinacije vanjske politike Bosne i Hercegovine i odnosa između ključnih državnih institucija.
Puljić je posebno ukazao na poteze članova Predsjedništva BiH, uključujući zahtjev Željke Cvijanović za održavanje hitne sjednice svega deset sati prije zasjedanja Vijeća sigurnosti.
Istovremeno se postavlja pitanje zašto je drugi član Predsjedništva Željko Komšić sjednicu zakazao tek za naredni dan, nakon što je glasanje u UN-u već završeno.
Prema Puljiću, u ovakvim situacijama postoji mogućnost sazivanja telefonske sjednice, što dodatno otvara dileme o političkoj pozadini cijelog slučaja.
Međunarodni kontekst
Puljić je podsjetio i na ulogu pojedinih arapskih država u međunarodnim inicijativama važnim za Bosnu i Hercegovinu.
Države poput Katara, Saudijske Arabije, Jordana i Kuvajta bile su među onima koje su podržale usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Istovremeno, te zemlje trenutno učestvuju i u evakuaciji državljana Bosne i Hercegovine iz kriznih područja pogođenih sukobima na Bliskom istoku.
Zašto nema rezolucije protiv SAD-a i Izraela?
Puljić smatra da je izostanak rezolucije koja bi osudila napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran povezan s trenutnim predsjedavanjem Vijećem sigurnosti.
„Vijećem sigurnosti ovaj mjesec predsjedavaju Sjedinjene Američke Države i one to blokiraju“, rekao je Puljić.
Dodao je da bi, prema njegovom mišljenju, svaka rezolucija koja osuđuje napad na suverenu državu trebala imati širu međunarodnu podršku, bez obzira na političke stavove prema vlastima u Iranu.