
Mogućnost pregovora koji bi doveli do prekida sukoba i dalje se smatra poželjnim ishodom, posebno u Evropa i Azija, ali optimizam sve više slabi nakon novih procjena koje dolaze iz američkih i savezničkih krugova.
Prema navodima novinara portala Axios, Baraka Ravida, koji se poziva na tri izvora iz američke administracije i partnerskih zemalja, nestabilnost na Bliskom istoku i američko učešće u sukobu mogli bi potrajati sve do septembra, čak i u slučaju da borbe pređu u fazu smanjenog intenziteta.
Razvoj događaja na terenu dodatno potvrđuje da se kriza ne smiruje. Izrael je nastavio vojne operacije protiv Hezbolah u Liban, dok je Iran izveo napade na energetske objekte u Ujedinjeni Arapski Emirati.
Sličnu procjenu iznio je i Emile Hokayem, direktor za sigurnost pri Međunarodni institut za strateške studije, koji u analizi za Financial Times navodi da Iran, uprkos pretrpljenim udarima, vjerovatno neće odustati. Kao ključne prednosti ističe geografiju, vrijeme i asimetričan način djelovanja.
Kako naglašava, produžavanje sukoba povećava troškove za sve uključene strane, dok iranski sistem pokazuje spremnost da izdrži dugotrajan pritisak.
Prema tim procjenama, sukob je ušao u novu fazu u kojoj Izrael nastavlja udare na iransku vojnu infrastrukturu s ciljem slabljenja sigurnosnog aparata, dok Sjedinjene Američke Države paralelno djeluju na zaštiti pomorskog saobraćaja i odbrani svojih arapskih saveznika.
Istovremeno, Reuters navodi da zaljevske zemlje od Washingtona traže nastavak pritiska na Iran, nezadovoljne zbog napada na njihovu teritoriju, ali i dalje izbjegavaju direktno uključivanje u sukob kako ne bi bile percipirane kao otvoreni saveznici Izraela.
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s dodatnim pritiscima zbog procjena razvoja situacije. Iako je ranije tvrdio da razmjeri iranskih napada nisu mogli biti predviđeni, pojedine obavještajne analize su, prema dostupnim informacijama, takav scenarij već ranije uzimale u obzir.
Zbog aktuelne krize odgođen je i njegov planirani odlazak u Kina na sastanak sa Xi Jinping, koji je bio zakazan za kraj marta. Trump je poručio da želi ostati u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi iz neposredne blizine pratio razvoj događaja, te je zatraženo pomjeranje posjete za kasniji termin.
U međuvremenu su u Parizu održani pripremni sastanci delegacija, ocijenjeni kao konstruktivni. Ipak, prema ranijim navodima Bloomberga, u Pekingu postoji određena doza nezadovoljstva zbog, kako se navodi, nedovoljne pripremljenosti američke strane, uz procjene da bi eventualni susret mogao ostati ograničen na ekonomske teme, bez ozbiljnijeg pomaka u ključnim sigurnosnim pitanjima.
