Situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrava nakon što je Irak donio odluku kojom se Snagama narodne mobilizacije (PMF) daje odobrenje da odgovore na napade Sjedinjene Američke Države i Izrael. Ovu odluku usvojilo je iračko Vijeće za nacionalnu sigurnost, što predstavlja značajan zaokret u dosadašnjoj politici Bagdada.
PMF, savez brojnih oružanih grupa od kojih su mnoge bliske Iranu, formalno je uključen u sigurnosni sistem Iraka još od 2016. godine. Ipak, u praksi su ove formacije često djelovale autonomno. Dosadašnji napadi na američke ciljeve uglavnom nisu imali otvorenu institucionalnu podršku, dok nova odluka signalizira da država sada preuzima jasniji politički stav.
Američki udari dodatno podigli tenzije
Odluka dolazi nakon američkih zračnih napada izvedenih 24. marta na teritoriji Iraka, u kojima je, prema dostupnim informacijama, poginulo više od 20 osoba. Iz PMF-a navode da je među žrtvama najmanje 15 njihovih pripadnika, a kao meta označen je komandni centar u provinciji Al-Anbar.
U kasnijim operacijama pogođena je i rezidencija lidera PMF-a Falih al-Fayyad u Mosulu, iako se on u tom trenutku nije nalazio na toj lokaciji. Prema izvještajima, američki jurišni avioni A-10 Warthog korišteni su za napade na položaje proiranskih milicija u blizini grada.
U odvojenom incidentu, balistički napad u iračkom Kurdistanu rezultirao je pogibijom šest pripadnika snaga Pešmerge.
Istovremeno, iračke vlasti pozvale su američkog otpravnika poslova na razgovor zbog napada na svojoj teritoriji, što dodatno ukazuje na pogoršanje odnosa između dvije strane.
Rizik od šire eskalacije
Najnoviji potez Bagdada mogao bi imati dalekosežne posljedice po stabilnost regiona. Irak je godinama pokušavao održati ravnotežu između utjecaja Sjedinjenih Američkih Država i bliskih veza s Iranom, ali se sada čini da taj balans postaje sve teže održiv.
Ukoliko PMF, uz podršku države, počne otvoreno djelovati protiv američkih ili izraelskih ciljeva, postoji realna opasnost da bi sukob mogao prerasti u širi regionalni rat.
To otvara i ključna pitanja: da li će Irak postati direktna fronta u sukobu između velikih sila, te da li bi ovakav razvoj događaja mogao pokrenuti lančanu reakciju i u sukob uvući dodatne aktere.
Za sada je izvjesno samo jedno – kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, složeniju fazu, dok granica između lokalnog sukoba i šireg regionalnog rata postaje sve neizvjesnija.