data-nosnippet>
Od 28. februara Bliski istok se pretvorio u pravo bure baruta i prizore koji podsjećaju na najgore noćne more. U sukob su uključene velike svjetske i regionalne sile, projektili pogađaju više lokacija, a broj žrtava raste iz sata u sat. U nastavku donosimo pregled ko je uključen u sukob i gdje Iran izvodi odmazdne udare.
Početak eskalacije: udari SAD-a i Izraela
Kriza je eskalirala nakon iznenadnih napada United States i Israel na Iran, koji su izvedeni u vrijeme osjetljivih diplomatskih kontakata.
U tim napadima ubijen je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, što je izazvalo snažnu reakciju Teherana i dodatno rasplamsalo sukob.
Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je operaciju s ciljem slabljenja iranskih vojnih i nuklearnih kapaciteta. Tokom udara gađani su radarski sistemi, vojne baze i ključna infrastruktura, nakon čega se sukob brzo proširio na širi region.
Hutisti ulaze u sukob
Hutisti, koje u Yemen podržava Iran, potvrdili su da su prvi put napali Izrael od početka američko-izraelskog sukoba s Iranom.
Skupina navodi da je ispalila baraž balističkih projektila “usmjerenih na osjetljive izraelske vojne ciljeve” kao odgovor na napade u Iranu, Lebanon, Iraq i na palestinskim teritorijima. Dodaju da će njihove operacije trajati sve dok ne prestane “agresija” na svim bojištima.
Ova vijest dolazi nakon što su izraelske odbrambene snage objavile da su presrele projektil ispaljen iz Jemena.
Krvava odmazda Irana
Iran je odgovorio masovnim raketnim i bespilotnim napadima na Izrael i američke ciljeve u regionu. Udari su pogodili više država Zaljeva i izazvali dodatnu destabilizaciju.
Napadi uključuju balističke projektile i dronove, a pogođene su i američke baze u Saudi Arabia, Bahrain i drugim državama.
Meta američke baze širom regiona
Iranski udari prošireni su na više zemalja u kojima su raspoređene američke snage, uključujući:
- Qatar
- Bahrain
- Kuwait
- United Arab Emirates
- Saudi Arabia
- Jordan
- Iraq
- Syria
Napadi su izazvali povrede američkih vojnika i značajna oštećenja infrastrukture.
Širenje sukoba kroz saveznike
Sukob se dodatno širi preko regionalnih saveznika Irana:
- Hezbolah iz Libana pokrenuo je napade na sjever Izraela
- Šiitske milicije u Iraku gađaju američke ciljeve
- Hutisti iz Jemena prijete napadima na ključne pomorske rute
Ovakav razvoj događaja značajno povećava rizik šireg regionalnog rata.
Energetski udar na svijet
Iran je blokirao Strait of Hormuz, ključni prolaz za globalnu trgovinu energentima. Promet brodova kroz ovaj moreuz naglo je smanjen, dok su cijene nafte počele snažno rasti.
Kroz ovaj strateški pravac prolazi oko 20 posto svjetske nafte, kao i značajne količine plina i drugih sirovina.
Cijena nafte već je premašila 100 dolara po barelu, što dodatno pojačava strah od globalne ekonomske krize.
Diplomatija pod pritiskom
Donald Trump zaprijetio je novim napadima ukoliko Iran ne otvori moreuz, dok se paralelno vode pokušaji diplomatskog rješenja.
S druge strane, Iran odbacuje američke zahtjeve i insistira na vlastitim uslovima, uključujući priznanje suvereniteta i kompenzacije.