Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine trajala je gotovo šest sati, uz brojne pauze tokom kojih su vođeni intenzivni politički razgovori iza zatvorenih vrata. Nakon višesatne rasprave i pregovora, zastupnici su dali zeleno svjetlo izmjenama zakona kojim se uređuje izgradnja Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Iako se izmjene formalno predstavljaju kao tehničke, način njihovog usvajanja i sadržaj otvorili su brojna pitanja – od transparentnosti procesa do mogućih dugoročnih posljedica po javni interes.
Za usvajanje prijedloga glasalo je 79 zastupnika, jedan je bio protiv, dok su dva bila suzdržana. Ipak, sama atmosfera uoči glasanja pokazala je da saglasnost nije postignuta bez ozbiljnih dilema i zahtjeva za dodatnim pojašnjenjima.
Zakon usvojen bez izmjena
Uprkos pokušajima da se kroz amandmane dodatno zaštiti državna imovina, nijedan od predloženih prijedloga nije dobio podršku Vlade Federacije BiH. Zastupnici su, zajedno s ministrom energetike Vedran Lakić, tokom sjednice razmatrali moguće korekcije, ali su one na kraju odbačene.
Zakon je usvojen u obliku koji je predložila izvršna vlast, bez dodatnih intervencija koje su tražili pojedini parlamentarci. Ovakav ishod ukazuje na to da je politička volja za brzo donošenje odluke prevagnula nad potrebom za njenim detaljnijim razrađivanjem.
Uloga stranog investitora
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na uključivanje stranog investitora u realizaciju projekta. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme.
Istovremeno, izmjenama zakona praktično je eliminisana mogućnost da domaća kompanija BH Gas ima upravljačku ulogu u ovom projektu, što je dodatno otvorilo pitanje kontrole nad strateški važnom infrastrukturom.
Ministar Lakić je istakao da projekat ne obuhvata samo osnovnu trasu gasovoda, već i dodatne pravce koji bi povezali više gradova, čime bi se proširila energetska mreža u Federaciji BiH.
Kritike i otvorena pitanja
Dio stručne i civilne javnosti izražava ozbiljne rezerve prema usvojenim rješenjima. Posebno se problematizira nedostatak jasnih kriterija za izbor investitora, kao i činjenica da ključni elementi projekta nisu precizno definisani u samom zakonu.
Najglasnije kritike dolaze iz nevladinog sektora, gdje upozoravaju na moguće pravne i finansijske posljedice.
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH”, izjavila je Nina Kreševljaković.
Slične poruke dolaze i iz međunarodnih organizacija koje prate finansiranje infrastrukturnih projekata.
“I dalje nema informacija koliko će ovaj projekat koštati građane u FBiH jer Vlada FBiH nikada nije napravila izračun”, upozorila je Pippa Gallop.
Neizvjesnost oko troškova
Upravo nedostatak jasnih finansijskih procjena predstavlja jedno od ključnih spornih pitanja. Bez konkretnih brojki, teško je procijeniti isplativost projekta koji bi mogao imati dugoročne posljedice po budžet i energetsku sigurnost Federacije BiH.
Sljedeći korak u proceduri je razmatranje zakona u Domu naroda, nakon čega bi mogao uslijediti i međudržavni sporazum s Hrvatskom.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li u narednim fazama biti razriješene dileme koje su pratile njegovo usvajanje – ili će se njihovi efekti tek kasnije osjetiti.