Bosna i Hercegovina među vodećim u Evropi po potrošnji povrća: Podaci iznenadili mnoge
Bosna i Hercegovina svrstana je među četiri evropske zemlje s najvećom potrošnjom povrća po glavi stanovnika, pokazuju podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) za 2023. godinu.
Prema tim podacima, ispred Bosne i Hercegovine nalaze se samo Albanija i Hrvatska, dok se u samom vrhu nalazi i Sjeverna Makedonija. Riječ je o državama koje dijele slične prehrambene navike i tradicionalnu kuhinju u kojoj povrće ima značajno mjesto.
Vrh Evrope po konzumaciji povrća
Statistika FAO-a pokazuje da Hrvatska godišnje po stanovniku konzumira oko 350 kilograma povrća, što je približno jedan kilogram dnevno. Albanija zauzima prvo mjesto s čak 382 kilograma po osobi godišnje.
Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija također su među vodećim zemljama, što potvrđuje da je konzumacija povrća duboko ukorijenjena u svakodnevnoj ishrani stanovništva ovog dijela Evrope.
Objašnjenja: prehrambene navike i tradicija
Na društvenim mrežama korisnici su pokušali objasniti ovako visoke brojke, ističući utjecaj prehrane bogate povrćem.
“Jedemo puno juha s povrćem. Luk i paradajz su u svakom obroku. Krompir je kod nas toliko ukorijenjen da služi kao zamjena za hljeb.”
Ipak, detaljniji podaci pokazuju nešto drugačiju sliku. Prema FAO statistikama, Albanija prednjači u konzumaciji paradajza, s više od 97 kilograma po osobi godišnje, kao i luka, gdje potrošnja prelazi 39 kilograma.
S druge strane, konzumacija krompira u toj zemlji relativno je niska u poređenju s ostatkom Evrope, s manje od 52 kilograma po osobi godišnje.
Skepsa i pitanje bacanja hrane
Pojedini komentatori izrazili su sumnju u ove podatke, ističući da prosječna potrošnja ne mora nužno značiti stvarni unos hrane.
“Sumnjam da svaka osoba u jednoj državi, uključujući djecu i sve ostale, pojede više od jednog kilograma povrća dnevno. To je oko 300 grama po obroku, što može biti u redu nekoliko puta sedmično, ali kao prosjek je puno”, navodi jedan od komentara.
Dodatno, stručnjaci upozoravaju da visoka potrošnja po glavi stanovnika može uključivati i značajne količine bačene hrane.
Prema ranijim istraživanjima, Hrvatska se nalazi među zemljama s najvećim količinama bačene hrane, dok su na dnu liste države poput Mađarske, Bugarske, Srbije, Češke i Slovačke. Iako nema najnovijih podataka, pretpostavlja se da se trendovi nisu značajno promijenili.
Šta zapravo znače ove brojke?
Podaci o potrošnji povrća ukazuju na snažnu prisutnost tradicionalne ishrane u regionu, ali i otvaraju pitanja o stvarnim navikama, bacanju hrane i načinu interpretacije statistike.
Bez obzira na to, činjenica da se Bosna i Hercegovina nalazi u samom evropskom vrhu jasno govori o značaju povrća u svakodnevnoj prehrani njenih građana.