Milorad Dodik ponovo je komemoraciju u Donjoj Gradini iskoristio za promociju vlastitih političkih stavova, izazvavši reakcije dijela javnosti zbog načina na koji se obratio prisutnima i odstupanja od zvaničnog protokola. Tokom skupa posvećenog žrtvama genocida u Jasenovcu nastupio je kao aktuelni zvaničnik, iako više ne obnaša funkciju predsjednika entiteta Republika Srpska, kako je izvijestila BN Televizija.
Istorijska uloga u predaji jasenovačke građe
Iako se danas nastoji predstaviti kao zaštitnik nacionalnih interesa, podsjeća se na odluku koju je Milorad Dodik donio tokom svog prvog mandata na čelu Vlade Republike Srpske, a koja se odnosila na predaju jasenovačke arhivske građe. U tom periodu tadašnja državna sekretarka Sjedinjenih Američkih Država Madeleine Albright nazvala ga je “daškom svježeg vjetra na Balkanu”.
Dokumentacija koja se odnosi na stradanja u logoru Jasenovac tada je prebačena u Washington, u Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, nakon čega je završila u Republici Hrvatskoj.
Ovaj potez realiziran je bez znanja i saglasnosti drugih institucija u Republici Srpskoj. Informaciju da su kamioni SFOR-a iznijeli arhivsku građu iz Banje Luke prvi je objavio Tanjug, dok je Dodik te tvrdnje u početku negirao. Naknadno je potvrđeno da je proces proveden na osnovu sporazuma između Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Hrvatske.
Komisija utvrdila trajne posljedice
Okolnosti pod kojima je dokumentacija izmještena bile su predmet istrage anketne komisije koju je formirala Narodna skupština Republike Srpske.
Zaključci komisije ukazali su na ozbiljne posljedice – utvrđeno je da je nanesena trajna šteta, jer originalna dokumentacija više ne može biti vraćena. Ovakvi potezi i danas izazivaju kritike dijela javnosti, posebno u kontekstu aktuelnog političkog djelovanja Milorada Dodika.
Dodatne reakcije izazvala je i izjava predsjednika Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je naveo da Dodika vidi kao saveznika hrvatskih interesa unutar Bosne i Hercegovine. Takva ocjena dolazi iz Zagreba i otvara dodatna pitanja o političkim porukama koje se šalju tokom komemorativnih skupova poput onog u Donjoj Gradini.