Radev uvjerljivo pobijedio: Bugarska pred političkim zaokretom
Bivši predsjednik Bugarske Rumen Radev i njegova lista Progresivna Bugarska ostvarili su ubjedljivu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima, prema preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija.
Na osnovu 60,7 posto obrađenih glasova, Progresivna Bugarska osvojila je 44,48 posto podrške birača. Na drugom mjestu nalazi se koalicija “Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska” sa 14 posto, dok je treće mjesto pripalo koaliciji GERB-SDS bivšeg premijera Bojko Borisov sa 13,1 posto glasova. Pokret za prava i slobode osvojio je 5,38 posto, a pokret “Vazraždane” 4,5 posto.
Neočekivan potez koji je promijenio tok izbora
Radev je uoči izbora izazvao snažne reakcije javnosti kada je podnio ostavku na funkciju predsjednika države, s jasnim ciljem da preuzme izvršnu vlast kroz parlamentarne izbore. Taj potez pokazao se politički isplativim, jer mu je omogućio direktan ulazak u borbu za premijersku poziciju.
Sudeći prema dostupnim rezultatima, njegova lista ostvarila je dominantnu pobjedu, što bi moglo označiti kraj višegodišnje političke nestabilnosti u Bugarskoj. Istovremeno, njegov eventualni dolazak na čelo vlade mogao bi donijeti i značajne promjene u vanjskoj i sigurnosnoj politici zemlje.
Brisel na oprezu zbog njegovih stavova
Političke pozicije koje zastupa Radev već duže vrijeme izazivaju pažnju evropskih institucija. Zalaže se za očuvanje energetskih veza s Rusijom, posebno kroz projekte poput gasovoda Turski tok, što u Briselu izaziva zabrinutost.
Pojedini analitičari ga opisuju kao svojevrsnu blažu verziju mađarskog premijera Viktor Orban, često koristeći izraz “Orban-lite”. Radev je ranije prijetio vetom na sankcije ruskom nuklearnom sektoru, uz obrazloženje da Bugarska u velikoj mjeri ovisi o ruskom nuklearnom gorivu.
Također je izražavao protivljenje slanju vojne pomoći Ukrajini, što bi u slučaju njegove pune političke kontrole moglo dovesti do prekida isporuka iz bugarske namjenske industrije — sektora koji ima značajnu ulogu u evropskoj proizvodnji sovjetske municije.
Pritisak na Sjevernu Makedoniju ostaje
Njegova politika ima i direktne implikacije na region. Najveći pritisak mogao bi osjetiti Sjeverna Makedonija, budući da Radev insistira na ustavnim promjenama u Skoplju i priznavanju bugarske manjine kao uslovu za nastavak evropskog puta te zemlje.
To praktično znači da bi bugarski veto na napredak Sjeverne Makedonije ka Evropskoj uniji mogao ostati na snazi i u narednom periodu.
Izbori koji bi mogli donijeti stabilnost
Prema važećem izbornom zakonodavstvu, Centralna izborna komisija dužna je objaviti konačnu raspodjelu mandata najkasnije četiri dana nakon izbora, dok se imena izabranih zastupnika očekuju u roku od sedam dana.
Ovo su ujedno osmi parlamentarni izbori u Bugarskoj od 2021. godine, što jasno govori o dubokoj političkoj krizi kroz koju je zemlja prolazila. Zanimljivo je i da je opcija “ne podržavam nikoga” dobila više glasova od čak 15 stranaka koje nisu prešle izborni prag.
Ko je Rumen Radev
Rumen Radev u politiku je ušao iz vojnog sistema, gdje je izgradio karijeru kao general-major i komandant bugarskog Ratnog vazduhoplovstva. Obrazovanje je usavršavao na američkom vazduhoplovnom ratnom koledžu, ali je ostao prepoznatljiv i po tome što je lično upravljao sovjetskim avionima MiG tokom aeromitinga.
Za predsjednika Bugarske prvi put je izabran 2016. godine uz podršku socijalista, a drugi mandat osvojio je 2021. godine. Iako formalno podržava članstvo zemlje u Evropskoj uniji i NATO savezu, često zauzima kritičan stav prema politikama Brisela, protivi se slanju oružja Ukrajini i zagovara pragmatičniji odnos prema Rusiji.