data-nosnippet>
Sporazum o plinskom povezivanju Hrvatske i BiH u fokusu: Čović govorio o neefikasnosti države i potrebi za dogovorom
Na samitu Inicijative tri mora, održanom u Dubrovniku, Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su sporazum o plinskom povezivanju kroz takozvanu Južnu interkonekciju, projekt koji bi trebao imati značajan energetski i politički utjecaj na region.
Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, tom prilikom je istakao da očekuje kako bi ovaj sporazum mogao poslužiti kao podsticaj za širi društveni i politički dogovor unutar Bosne i Hercegovine.
“Neka ovaj sporazum bude okidač u procesu traženja boljih rješenja za funkcionalnije društvo u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović u Dubrovniku, prenijela je Radio-televizija Herceg-Bosne iz Mostara.
Osim energetskog aspekta, pažnju javnosti privukle su i njegove političke poruke. Čović je naglasio kako Bosna i Hercegovina, prema njegovom mišljenju, i dalje ima ozbiljne unutrašnje izazove, posebno kada je riječ o odnosima između tri konstitutivna naroda i ukupnoj funkcionalnosti sistema.
Tokom obraćanja novinarima, lider HDZ-a BiH upitan je i za komentar o zaključcima konferencije Tradfest, održane u Zagrebu prethodnog vikenda. Na tom skupu izneseni su stavovi o potrebi uspostave hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, uz obrazloženje da Hrvati nisu ravnopravni.
Iako nije direktno odgovorio na to pitanje, Čović je ponovo ukazao na probleme u funkcionisanju države.
“Bosna i Hercegovina mora priznati da imamo jako mnogo problema u nefunkcionalnosti i neefikasnosti.”
Potpisani sporazum o Južnoj interkonekciji dolazi u trenutku kada se sve više govori o energetskoj sigurnosti i diversifikaciji izvora snabdijevanja, ali i u kontekstu složenih političkih odnosa unutar zemlje. Upravo zbog toga, mnogi analitičari smatraju da bi realizacija ovog projekta mogla imati šire implikacije, ne samo na energetsku stabilnost, već i na političke procese u Bosni i Hercegovini.