TRUMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Razmatra povlačenje američkih vojnika, tenzije u NATO-u rastu
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je uzdrmao odnose sa evropskim saveznicima nakon što je najavio mogućnost smanjenja broja američkih vojnika stacioniranih u Njemačkoj. Ova poruka dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija unutar NATO-a, ali i nakon otvorene razmjene kritika između Washingtona i Berlina.
Trump je putem svoje društvene mreže Truth Social poručio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“, naglašavajući da bi odluka mogla biti donesena „u kratkom roku“.
Spor s Berlinom eskalirao nakon izjava o Iranu
Povod za oštru reakciju američkog predsjednika bila je izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je ocijenio da je američka strana „nadigrana“ u pregovorima s Iranom, posebno u kontekstu pokušaja stabilizacije situacije oko Hormuškog tjesnaca.
“Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata”, rekao je njemački kancelar.
Merz je svoje stavove ponovio i narednog dana, ističući da Europa snosi posljedice zastoja i zatvaranja ključnih pomorskih ruta. Trump mu je uzvratio optužbama, poručivši da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ te da „ne zna o čemu govori“.
Zastoj pregovora i dodatno zaoštravanje retorike
Napetosti dodatno pojačava činjenica da su pregovori o iranskom nuklearnom programu i sigurnosti Hormuškog tjesnaca trenutno u zastoju. Prošle sedmice otkazan je planirani dolazak američkih pregovarača u Islamabad, što je dodatno zakompliciralo diplomatske napore.
Iako je njemački kancelar u međuvremenu pokušao ublažiti retoriku, poručivši da su odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama „dobri kao i uvijek“, Trumpove izjave izazvale su zabrinutost u Berlinu, ali i širom Evrope.
NATO pod pritiskom i nove prijetnje iz Washingtona
Najnoviji istupi američkog predsjednika dolaze u vrijeme kada sve češće dovodi u pitanje ulogu Sjedinjenih Država unutar NATO saveza. Trump je početkom aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra mogućnost izlaska iz NATO-a, navodeći da evropski saveznici ne preuzimaju dovoljno odgovornosti, posebno u kontekstu sukoba na Bliskom istoku i sigurnosti ključnih pomorskih pravaca.
Ipak, takav scenarij smatra se malo vjerovatnim zbog zakonskih ograničenja u Sjedinjenim Državama. Naime, prema važećem zakonu iz 2024. godine, predsjednik ne može jednostrano donijeti odluku o povlačenju iz NATO-a bez dvotrećinske podrške u Senatu ili saglasnosti Kongresa.
Zbog toga analitičari procjenjuju da bi administracija mogla posegnuti za alternativnim potezima koji bi oslabili savez, ali bez formalnog izlaska. Jedan od takvih koraka upravo je moguće smanjenje vojnog prisustva u Evropi.
Desetine hiljada američkih vojnika u Evropi
Prema podacima američkog Ministarstva odbrane, u Evropi je raspoređeno više od 68.000 američkih vojnika, od čega se najveći broj nalazi upravo u Njemačkoj. Procjene govore da ih je tamo najmanje 35.000, dok pojedini njemački izvori navode i znatno veći broj.
Trump već duže vrijeme kritikuje članice NATO-a, optužujući ih da nedovoljno izdvajaju za odbranu i da se previše oslanjaju na Sjedinjene Države.
„Najgora kriza u povijesti saveza“
Niz posljednjih poteza američkog predsjednika dodatno je uznemirio saveznike. Među njima su i ranije kontroverzne izjave o mogućoj kontroli Grenlanda, kao i optužbe na račun evropskih država koje odbijaju učestvovati u vojnim operacijama ili zaštiti strateških pravaca.
Stručnjaci upozoravaju da bi trenutna situacija mogla predstavljati najdublju krizu unutar NATO-a do sada.
“Najgora kriza u povijesti saveza”
Ivo Daalder, bivši američki ambasador pri NATO-u, upozorio je da je sve teže očekivati da evropske države imaju puno povjerenje u američke sigurnosne garancije.
“Teško je zamisliti da bi ijedna europska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti”, poručio je Daalder.
Intenzivni diplomatski kontakti uprkos tenzijama
Uprkos zaoštrenoj retorici, diplomatski kontakti između saveznika nisu prekinuti. Američki državni sekretar Marco Rubio razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom o situaciji u Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Istovremeno, Trump je objavio da je razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, predlažući mogućnost kratkotrajnog primirja u Ukrajini.