U evropskim obavještajnim krugovima posljednjih dana sve češće se govori o mogućim tenzijama unutar ruskog državnog vrha, a pojedini mediji navode da se u Moskvi pojačavaju sigurnosne mjere zbog straha od pokušaja destabilizacije vlasti ili eventualnog atentata na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prema pisanju njemačkih medija, koji se pozivaju na izvore iz evropskih sigurnosnih službi, unutar ruske elite navodno raste nepovjerenje, dok rat u Ukrajini, međunarodne sankcije i politički pritisci dodatno pojačavaju sukobe među utjecajnim centrima moći.
Posebnu pažnju izazvalo je ime Sergeja Šojgua, dugogodišnjeg Putinovog saradnika i sadašnjeg sekretara ruskog Vijeća sigurnosti. Njegov politički utjecaj posljednjih godina vidljivo je oslabio, naročito nakon odlaska s funkcije ministra odbrane tokom rata u Ukrajini.
Dodatne sumnje i spekulacije izazvale su istrage protiv više njegovih bivših saradnika, koji su optuženi za korupciju i zloupotrebe položaja. Među njima se nalaze Timur Ivanov, Pavel Popov, Dmitrij Bulgakov i Ruslan Talikov. Analitičari smatraju da takvi potezi ukazuju na ozbiljne unutrašnje sukobe u ruskom sigurnosnom aparatu.
Istovremeno, prema navodima više izvora, Kremlj je posljednjih sedmica značajno pojačao sigurnosne mjere oko Putina. U Moskvi su raspoređeni sistemi elektronskog ometanja, povećan je nadzor unutar državnih institucija, a broj javnih pojavljivanja ruskog predsjednika dodatno je smanjen.
Posebna pažnja usmjerena je na obilježavanje Dana pobjede 9. maja. Pojedini sigurnosni krugovi navodno su razmatrali mogućnost otkazivanja parade zbog straha od napada dronovima ili drugih sigurnosnih prijetnji, ali je na kraju odlučeno da događaj ipak bude održan u ograničenom formatu.
Mišljenja analitičara o mogućnosti unutrašnje zavjere ostaju podijeljena. Jedan dio stručnjaka smatra da rastuće tenzije među elitama predstavljaju ozbiljan signal upozorenja, podsjećajući da ruska politička historija poznaje brojne pokušaje pučeva i obračuna unutar samog vrha vlasti.
S druge strane, pojedini eksperti upozoravaju da bi informacije o navodnoj uroti mogle biti i dio psihološke ili propagandne strategije Kremlja, s ciljem stvaranja dodatnog pritiska i nepovjerenja među političkim i sigurnosnim strukturama.
Britanski stručnjak za Rusiju Mark Galeotti smatra da priče o mogućem udaru trenutno više podsjećaju na dezinformacijsku kampanju nego na stvarnu prijetnju, ističući da Šojgu u ovom trenutku nema dovoljno političke podrške za ozbiljniji potez protiv Putina.
Bivša savjetnica ruske centralne banke Aleksandra Prokopenko ocjenjuje da sistem vlasti u Rusiji funkcioniše kroz mrežu međusobno suprotstavljenih grupa koje zavise od Putinove političke moći i pristupa državnim resursima.
Prema njenim riječima, otvoreni sukob unutar elite ostaje malo vjerovatan dok ključni politički i sigurnosni krugovi procjenjuju da od postojećeg sistema imaju više koristi nego rizika. Ipak, dugotrajan rat u Ukrajini, sankcije i sve veći ekonomski pritisci dodatno povećavaju nervozu i rivalstvo unutar ruskog državnog vrha.