data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt mogao bi uskoro podnijeti ostavku, tvrdi portal Istraga.ba pozivajući se na više diplomatskih izvora.
Prema tim informacijama, Schmidt bi odluku o povlačenju s funkcije mogao saopćiti u narednom periodu, dok se iza cijele priče, navodno, nalaze snažni međunarodni politički pritisci povezani s pitanjem državne imovine u Bosni i Hercegovini.
Kako navodi Istraga.ba, američka administracija navodno je od Schmidta tražila konkretne poteze u vezi s rješavanjem pitanja državne imovine, koje se smatra jednim od ključnih političkih i energetskih pitanja u zemlji.
Prema istim izvorima, Christian Schmidt se posljednjih sedmica suočavao s ozbiljnim pritiscima, a navodno mu je čak zaprijećeno mogućnošću uvođenja američkih sankcija ukoliko ne odstupi s funkcije visokog predstavnika.
Portal tvrdi da je Schmidt o mogućem odlasku već razgovarao sa svojim najbližim saradnicima te da razmatra povlačenje kako bi izbjegao dodatne političke posljedice.
U tekstu se navodi i da je pitanje Schmidtove ostavke navodno bilo dio šireg političkog dogovora između predstavnika iz Republike Srpske i američke administracije, posebno nakon ublažavanja ili ukidanja sankcija pojedinim zvaničnicima iz RS-a.
Za sada nema zvanične potvrde iz OHR-a o mogućoj ostavci Christiana Schmidta.
U međuvremenu, iz Ureda visokog predstavnika potvrđeno je da se Schmidt već nalazi u New Yorku, gdje se sastao s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antonijom Guterresom.
Tokom sastanka razgovarano je o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o izazovima koji se odnose na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i funkcionisanje institucija BiH.
Schmidt bi u utorak trebao predstaviti redovni polugodišnji izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a, ali nakon posljednjih informacija pojavile su se spekulacije da bi njegovo obraćanje moglo biti dovedeno u pitanje.
U izvještaju koji obuhvata period od oktobra prošle do aprila ove godine, Christian Schmidt navodi da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini stabilna, ali i dalje veoma osjetljiva.
Posebno upozorava na političke blokade, neslaganja oko tumačenja Dejtonskog sporazuma i probleme u funkcionisanju državnih institucija.
Jedno od ključnih pitanja u izvještaju odnosi se upravo na državnu imovinu i mogućnost realizacije velikih energetskih projekata.
– Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa hitno. Situacija u kojoj su investicioni projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne organe spremne da ignorišu zakon nije održiva – navedeno je u Schmidtovom izvještaju.
Pitanje državne imovine posebno je važno zbog projekta Južne plinske interkonekcije, koji bi Bosni i Hercegovini omogućio smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Iako je Christian Schmidt ranije više puta upozoravao da je potrebno riješiti pitanje državne imovine, do danas nije donio konačnu odluku, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela međunarodne zajednice.
Tema Schmidtovog legitimiteta i njegovog mandata već duže vrijeme izaziva političke sukobe u Bosni i Hercegovini, posebno nakon što su vlasti Republike Srpske osporile njegovo imenovanje, tvrdeći da ono nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Christian Schmidt na funkciju visokog predstavnika imenovan je uz podršku Njemačke, a njegov mandat obilježile su brojne političke kontroverze i odluke koje su izazivale burne reakcije u Bosni i Hercegovini.