Frontex planira značajno proširenje svojih operativnih kapaciteta zbog rastućih sigurnosnih izazova na vanjskim granicama Evropske unije, ali i mogućih posljedica rata u Ukraine. To je potvrdio zamjenik direktora Agencije Lars Gerdes, upozoravajući na nove migrantske krize, hibridne prijetnje i rizik od krijumčarenja oružja.
Govoreći za njemački Welt, Gerdes je naveo da Frontex već sada pruža široku podršku državama članicama Evropske unije u zaštiti vanjskih granica, ali da se razmatra dodatno jačanje operativnih snaga na čak 30.000 službenika.
Prema njegovim riječima, evropske granice suočavaju se s novim oblicima sigurnosnih izazova, uključujući, kako tvrdi, namjernu instrumentalizaciju migranata u političke svrhe.
„Suočavamo se s potpuno novom hibridnom prijetnjom na granicama, poput namjerne instrumentalizacije migranata“, naveo je Gerdes.
Poseban fokus, kako je istakao, stavlja se na razvoj savremenih sistema nadzora, uključujući dronove i napredne tehnologije za praćenje granica iz zraka.
„Oni mogu ostati u zraku znatno duže i nadzirati veća područja od, naprimjer, helikoptera. Istovremeno senzori i tehnologija kamera postaju sve bolji. Time brže otkrivamo migrantska kretanja, aktivnosti krijumčara ili slučajeve opasnosti na moru“, rekao je.
Gerdes je upozorio i na potencijalne sigurnosne posljedice rata u Ukrajini, posebno kada je riječ o mogućem širenju ilegalnog tržišta oružja nakon eventualnog prekida sukoba.
„Za to se pripremamo od početka rata. Smatram da je rizik posebno visok nakon primirja ili mira. Tada će u zemlji biti velike količine oružja, municije i eksploziva – i mnogo ljudi kojima treba novac. Moglo bi doći do krijumčarenja oružja u velikim razmjerama. To bi mogao postati sigurnosni problem za Evropu, posebno ako ratno oružje dospije u kriminalne mreže ili čak do terorista“, upozorio je.
Dodao je kako postoji mogućnost da se ponovi scenarij sličan onome koji je uslijedio nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ali u znatno većem obimu i uz savremenije naoružanje.
„To je sasvim moguće, ali ovaj put i s oružjem najnovije generacije. Na to se moramo preventivno pripremiti. Zato smo već sada snažno prisutni na zapadnoj granici Ukrajine sa snagama koje su dodatno obučene. Situaciju vrlo pažljivo pratimo“, rekao je Gerdes.
Prema njegovim riječima, najveći pritisak trenutno se bilježi na istočnim granicama Evropske unije, posebno u Poland, Finland i baltičkim državama.
„Tamo vidimo hibridne prijetnje, odnosno instrumentalizaciju migracija od strane državnih aktera poput Belarus i Russia. Istovremeno stalno dolazi do preusmjeravanja migrantskih ruta. Kada se jedna ruta zatvori, pritisak se premješta negdje drugo“, zaključio je.