Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman upozorio je da se ta pravosudna institucija suočava s ozbiljnim problemima zbog nedostatka sudija, navodeći da je broj neriješenih predmeta dostigao rekordne razmjere. Kako je istakao na konferenciji za medije posvećenoj rezultatima rada Suda za 2025. godinu, krajem prošle godine evidentirano je čak 13.625 neriješenih predmeta, dok ih je prije pojave sudijskog deficita bilo manje od 3.000.
Ćeman je naveo da je tokom protekle godine Ustavni sud zaprimio 5.671 predmet, dok su riješena 2.503 slučaja. Prema njegovim riječima, Sud trenutno nije u mogućnosti odgovoriti na priliv apelacija u očekivanim rokovima jer Veliko vijeće, koje je ranije donosilo više od 99 posto odluka, više ne funkcioniše u punom kapacitetu zbog nedostatka sudija.
– Pozivam nadležne vlasti da na vrijeme izaberu nedostajuće sudije. Važno je da se ne dovodi u pitanje ustavnost, legalitet i legitimitet Ustavnog suda – poručio je Ćeman.
Naglasio je da Sud, uprkos smanjenom sastavu, nastavlja raditi u skladu s Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, ali je upozorio da postojeća situacija ozbiljno usporava procese i produžava trajanje postupaka.
Dodao je da kontinuiran broj apelacija iz svih dijelova zemlje pokazuje kako građani i dalje imaju povjerenje u Ustavni sud, iako zbog trenutnih okolnosti odluke ne mogu biti donesene u razumnim rokovima. To, kako je naveo, dovodi i do češćih obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava zbog trajanja sudskih postupaka.
Ćeman je otkrio da Sud trenutno ima pripremljenih više od 5.000 nacrta odluka, ali da zbog ograničenih kapaciteta i rada uglavnom na plenarnim sjednicama nije moguće odlučivati željenom dinamikom.
Posebnu zahvalnost uputio je međunarodnim sudijama, ističući da bi bez njihovog angažmana funkcionisanje Suda bilo znatno otežano.
Podpredsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić upozorila je da neizvršavanje odluka ove institucije predstavlja ozbiljan problem za ustavni poredak, vladavinu prava i povjerenje građana u državne institucije.
Podsjetila je da odluke Ustavnog suda, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, imaju konačan i obavezujući karakter, ali da se praksa njihovog neprovođenja godinama ponavlja.
– Pojedini organi vlasti nastavili su primjenjivati odredbe koje je Ustavni sud prethodno proglasio neustavnim, dok su u apelacionim predmetima evidentirani sistemski problemi u vezi s trajanjem sudskih postupaka, izvršenjem pravosnažnih presuda, starom deviznom štednjom, vojnim stanovima i drugim pitanjima – izjavila je Galić.
Kao primjere navela je predmete koji su se odnosili na Statut Grada Mostara, Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kao i Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
Prema njenim riječima, upravo je neprovođenje odluka Ustavnog suda u pojedinim slučajevima dovelo do toga da je Evropski sud za ljudska prava utvrđivao povrede prava građana iz Bosne i Hercegovine.
Govoreći o statistikama iz Strasbourga, Galić je navela da je Evropski sud tokom 2023. godine razmatrao 312 predmeta iz BiH, od kojih je 306 proglašeno neprihvatljivim ili izbrisano sa spiska. Tokom 2024. godine razmatrane su 142 predstavke, pri čemu je njih 140 odbačeno ili izbrisano.
Prema podacima koje je iznijela, u 2025. godini Evropski sud zaprimio je 328 predstavki iz Bosne i Hercegovine, od kojih je 326 proglašeno neprihvatljivim ili uklonjeno sa spiska, dok su donesene dvije presude u kojima je utvrđena povreda prava garantovanih Evropskom konvencijom.
Međunarodna sutkinja Angelika Nußberger ocijenila je da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine specifična evropska institucija zbog kombinovanog sastava domaćih i međunarodnih sudija, kao i direktne primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Istakla je da međunarodne sudije aktivno učestvuju u radu na svim predmetima i administrativnim pitanjima, posebno nakon što je Sud ostao bez punog sastava, što je dodatno usporilo procese zbog potrebe za prevođenjem velikog broja materijala.
– Uprkos tome što nedostaju dvije sudije, rad nije blokiran. Ustavni sud radi, a njegova sudska praksa relevantna je i za regiju i za Evropu – rekla je Nußberger.
Sutkinja Larisa Velić govorila je o značaju transparentnosti rada Ustavnog suda, navodeći da institucija nastoji javnosti približiti svoj rad kroz objavljivanje odluka, stručnih publikacija i godišnjih biltena.
Naglasila je da Sud kroz svoju praksu odlučuje o ključnim društveno-političkim pitanjima, uključujući državnu imovinu, šume, poljoprivredno zemljište, vodne resurse i nadležnosti različitih nivoa vlasti.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Velić je podsjetila da je Ustavni sud još 2000. godine zauzeo stav da nema nadležnost da preispituje ovlaštenja visokog predstavnika, ali da može ocjenjivati ustavnost zakona koje visoki predstavnik donese.
Mirsad Ćeman osvrnuo se i na način izbora sudija Ustavnog suda, naglašavajući da se oni ne biraju kao predstavnici konstitutivnih naroda, već prema teritorijalnom principu definisanom Ustavom Bosne i Hercegovine.
– Ustavne sudije se ne biraju kao predstavnici bilo kojeg naroda, nego se biraju dva iz Republike Srpske i četiri iz Federacije Bosne i Hercegovine – rekao je Ćeman.
Dodao je da Ustav i pravila Suda ne zahtijevaju etnički sastav pri donošenju odluka, nego samo potrebnu većinu glasova, te da svaki sudija ima jednaku vrijednost glasa, bez obzira na to da li je riječ o domaćem ili međunarodnom sudiji.
Govoreći o pitanju državne imovine, sutkinja Velić podsjetila je da je Ustavni sud i ranije zauzeo stav da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine treba donijeti zakon o državnoj imovini.
Prema njenim riječima, državnom imovinom smatra se nepokretna imovina koja je Bosni i Hercegovini pripala sukcesijom bivše SFRJ, kao i imovina kojom je raspolagala nekadašnja Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, uključujući šume, rijeke, vode i poljoprivredno zemljište.
Velić je upozorila da neusvajanje zakona o državnoj imovini i dalje predstavlja ozbiljan izazov, posebno u kontekstu provođenja Zakona o južnoj interkonekciji, dodajući da očekuje nove predmete pred Ustavnim sudom koji će se odnositi na ovo pitanje.
Također je naglasila da eventualna prenamjena zemljišta kroz prostorne planove ili proširenje građevinskih zona automatski ne znači promjenu vlasništva nad tom imovinom.
Na konferenciji je predstavljen i “Godišnjak Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 2025”, zajedno s pregledom rada i funkcionisanja ove institucije u sadašnjim okolnostima.