data-nosnippet>
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentarisao je prijedlog da italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, poručivši da za Republiku Srpsku nije presudno ime kandidata, nego način na koji će obavljati funkciju.
Govoreći za ATV, Dodik je istakao da budući visoki predstavnik ne smije predstavljati nastavak politike prethodnih međunarodnih zvaničnika u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o korištenju bonskih ovlasti i intervencijama u domaći politički sistem.
– Ne interesuje nas kopija prethodnika Šmita, a ni onih drugih. On treba da ima ograničen mandat. Onog trenutka kada njegov mandat istekne, za godinu dana, to znači da se ukida funkcija visokog predstavnika. U međuvremenu, on koristeći neka svoja ovlašćenja treba iz pravnog prometa da eliminiše sve antiustavne i antidejtonske elemente koje su njegovi prethodnici donijeli. Svaka vrsta intervencije u nove sektore i oblasti za nas je neprihvatljiva. On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet za tu svoju godinu dana. Ako to bude mešetarenje Nijemaca i Britanaca, on je za nas neprihvatljiv – rekao je Dodik.
Njegove izjave uslijedile su nakon medijskih navoda da je Italija zvanično kandidovala Antonija Zanardija Landija za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Dodik je ponovio stav da se međunarodni pristup Bosni i Hercegovini mora mijenjati, tvrdeći da je dosadašnji model djelovanja OHR-a pokazao ozbiljne slabosti.
– Mislim da je vrijeme pokazalo da je neodrživ koncept upravljanja stranaca BiH i da to mora da bude promijenjeno, ali jednako tako ne smije se ostaviti sve ono što su oni uradili kao nedodirnuto i zdravo za gotovo. To je dio koji mora biti tretiran. Naš pristup je da se mora ukinuti funkcija visokog predstavnika. Da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u druge centre odlučivanja. Da su oni napravili svojim djelovanjem rasuli BiH i načinili je propalom zemljom bez mogućnosti da ona funkcioniše. Dejtonski model je bio fer. To ne znači da BiH može da funkcioniše. Muslimani nisu htjeli dejtonsku BiH, sada će dobiti nikakvu BiH. To je ono što ih očekuje. Da li će to biti ubrzo ili nešto kasnije, desiće se svakako – poručio je Dodik.
U političkim i diplomatskim krugovima posljednjih dana sve više se govori o mogućim promjenama u pristupu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, posebno nakon dolaska nove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Tokom obilježavanja godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma prošle godine, zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau naglasio je da je era „pravljenja nacija“ završena, što su mnogi protumačili kao signal drugačijeg odnosa Washingtona prema ulozi OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Slične poruke mogle su se čuti i tokom posljednje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija posvećene Bosni i Hercegovini, kada je američka predstavnica Tammy Bruce poručila da budući visoki predstavnik mora imati znatno ograničeniji mandat i fokus na domaće političke procese.
– Naredni visoki predstavnik mora da uživa povjerenje svih zajednica u BiH. Suverena BiH je ona u kojoj domaći političari donose odluke podržane od međunarodnih aktera, a ne diktirana – izjavila je Bruce.
Dodala je i da međunarodni partneri mogu imati različite prijedloge za budućeg visokog predstavnika, ali da će konačne odluke zavisiti i od stava Sjedinjenih Američkih Država.
– Nadamo se da ćemo raditi sa vama svima, ali takođe imamo svoje kandidate na umu ako bude potrebe. Vremena je malo – poručila je američka zvaničnica.