data-nosnippet>
Kada je Péter Magyar preuzeo dužnost premijera Mađarske, mnogi u Ukrajini očekivali su zaokret u odnosima između Budimpešte i Kijeva. Vjerovalo se da bi nakon dugogodišnjih tenzija obilježenih politikom Viktora Orbána moglo doći do smirivanja odnosa i otvaranja novog poglavlja saradnje.
Međutim, kako navodi Kyiv Independent, novi mađarski premijer vrlo brzo je počeo koristiti argumente i političke stavove koji su godinama bili zaštitni znak njegovog prethodnika.
Magyar je više puta isticao da mađarska manjina u ukrajinskoj Zakarpatskoj oblasti nema dovoljno zaštićena jezična i kulturna prava te da se njihov položaj mora poboljšati prije nego što Ukrajina napravi nove korake na putu ka Evropskoj uniji.
Takav stav izazvao je zabrinutost u Kijevu jer se otvorila mogućnost da Mađarska uspori ili blokira pojedine faze pristupnog procesa Ukrajine Evropskoj uniji.
Mađarski zahtjevi ostali gotovo nepromijenjeni
Prema Magyarovim izjavama, pripadnici mađarske nacionalne manjine u Ukrajini trebali bi imati prava slična onima koja uživaju manjinske zajednice unutar država članica Evropske unije.
Ipak, konkretni prijedlozi koje Budimpešta iznosi uglavnom su identični zahtjevima koje je godinama zastupala administracija Viktora Orbána.
Među njima su vraćanje posebnog statusa školama na mađarskom jeziku, veća autonomija obrazovnih ustanova u određivanju nastavnog jezika te omogućavanje polaganja određenih standardiziranih ispita na mađarskom jeziku.
Mađarska također traži proširenje područja u kojima bi mađarski jezik imao širu službenu upotrebu, kao i dodatne mehanizme političke zastupljenosti mađarske zajednice u Ukrajini.
Posebnu pažnju izazvao je prijedlog koji se odnosi na garantovana mjesta za predstavnike mađarske manjine u ukrajinskom parlamentu, što mnogi stručnjaci smatraju teško provedivim u postojećem ustavnom okviru Ukrajine.
Napredak u pregovorima
Iako su odnosi između dvije države godinama bili opterećeni sporovima, posljednjih mjeseci primjetan je određeni napredak.
Prema informacijama ukrajinskih medija, tokom dosadašnjih razgovora dvije strane uspjele su usaglasiti većinu otvorenih pitanja. Od ukupno jedanaest zahtjeva koje je Mađarska ranije dostavila Ukrajini, navodno je riješeno devet.
Neriješena su ostala pitanja političke zastupljenosti manjina i pojedini aspekti kulturne autonomije.
Pregovori se nastavljaju, a obje strane poručuju da postoji spremnost za pronalaženje kompromisa.
Položaj mađarske manjine
Najveći broj etničkih Mađara u Ukrajini živi u Zakarpatskoj oblasti, na krajnjem zapadu zemlje.
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, u Ukrajini je živjelo oko 150.000 pripadnika mađarske zajednice. Zbog migracija i demografskih promjena njihov broj je danas znatno manji i procjenjuje se na između 70.000 i 80.000 stanovnika.
Pitanje njihovih prava postalo je predmet političkih sporova nakon obrazovne reforme iz 2017. godine, kojom je ukrajinski jezik dobio značajno veću ulogu u nastavnom procesu.
Ukrajinske vlasti tvrdile su da je cilj reforme jačanje znanja državnog jezika i integracija svih građana u društveni život zemlje, dok je Mađarska ocijenila da su time ugrožena prava manjinskih zajednica.
Tokom godina određene odredbe zakona su mijenjane i prilagođavane, a Evropska komisija pozdravila je dio reformi koje je Ukrajina provela kako bi odgovorila na primjedbe manjinskih zajednica.
Stručnjaci upozoravaju na pretjerivanja
Dio stručne javnosti smatra da su pojedine tvrdnje o položaju mađarske manjine pretjerane.
Prema njihovim ocjenama, mađarska zajednica u Ukrajini i dalje uživa zakonski garantovana prava na obrazovanje, upotrebu jezika i kulturni razvoj, dok se rasprave uglavnom vode o obimu tih prava i načinu njihove primjene.
„Mađarska manjina u Ukrajini ima zakonom zajamčena prava na jezik, obrazovanje i kulturni život, a ta se prava i provode u praksi. Rasprava se vodi o njihovom opsegu i načinu provedbe, a ne o njihovom postojanju“, smatraju stručnjaci.
Važnost za evropski put Ukrajine
Pitanje odnosa između Budimpešte i Kijeva ima mnogo širi značaj od bilateralnih odnosa dvije države.
Bez podrške Mađarske, Ukrajina ne može otvoriti nova pregovaračka poglavlja na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, zbog čega se svaki zastoj u pregovorima direktno odražava na evropske ambicije Kijeva.
Uprkos tome, pojedini analitičari smatraju da postoje razlozi za oprezni optimizam.
Za razliku od Orbána, koji je često koristio sporove s Ukrajinom u unutrašnjopolitičke svrhe, Magyar nastoji ostaviti utisak političara spremnog na dijalog i saradnju unutar evropskih institucija.
On je ranije javno osudio ruske napade na Zakarpatsku oblast i više puta naglasio da želi graditi stabilnije odnose sa susjednim državama.
Ukoliko aktuelni pregovori donesu konkretne rezultate, Magyar je najavio mogućnost sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, što bi moglo označiti početak nove faze odnosa između Mađarske i Ukrajine.