data-nosnippet>
Može li pitanje izbora članova Predsjedništva BiH ponovo postati ključna politička tema?
Rasprava o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ponovo se vraća u središte političkih dešavanja, a posljednje izjave i reakcije koje stižu iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske pokazuju da bi ovo pitanje u narednom periodu moglo ponovo dominirati javnim i političkim prostorom.
Povod za novu polemiku bile su izjave Slavena Kovačevića, kojeg je Demokratska fronta ranije predstavila kao svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njegovi komentari upućeni hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću izazvali su niz reakcija među političkim predstavnicima koji godinama zagovaraju izmjene izbornog zakonodavstva.
Dugogodišnji politički spor
Pitanje načina izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine već godinama predstavlja jednu od najosjetljivijih tema u domaćoj politici. U fokusu rasprava nalazi se dilema da li postojeći izborni sistem omogućava da birači jednog konstitutivnog naroda presudno utiču na izbor predstavnika drugog naroda.
Zbog toga gotovo svaka nova izjava vezana za Izborni zakon izaziva snažne političke reakcije, otvara stare podjele i vraća u fokus različita tumačenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Reakcija Slavena Kovačevića
Nakon što je Andrej Plenković tokom posjete Bosni i Hercegovini ponovo govorio o potrebi izmjena Izbornog zakona, uslijedio je odgovor Slavena Kovačevića.
– U Izbornom zakonu BiH, još od potpisivanja Daytona pa do danas, ništa nije promijenjeno u odnosu na ono što je dogovoreno i potpisano u Daytonu kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, osim što je Christian Schmidt intervenisao po želji Plenkovića, čime se i sam Plenković pohvalio. Odnosno, u izbornom sistemu BiH i dalje na izborima biraju građani, a ne narodi. Tako je bilo i tako će ostati – rekao je Kovačević.
Njegove izjave izazvale su brojne reakcije političkih aktera koji smatraju da upravo sadašnji izborni model predstavlja jedan od ključnih izvora političkih nesuglasica u zemlji.
Rasprava o legitimnom predstavljanju
Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini već godinama upozoravaju na ono što nazivaju problemom preglasavanja prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
U središtu tih rasprava često se nalazi slučaj Željka Komšića, koji je više puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njegovi politički protivnici tvrde da je podršku prvenstveno dobivao glasovima bošnjačkih birača, dok njegove pristalice ističu da je biran u skladu sa zakonima i demokratskim pravilima koja važe za sve građane.
Zbog toga se pitanje izmjena Izbornog zakona redovno vraća za pregovarački sto i ostaje jedno od najtežih političkih pitanja u zemlji.
Kritike upućene Zagrebu
Kovačević se u svojim izjavama nije zadržao samo na Bosni i Hercegovini, već je kritikovao i izborni sistem u Republici Hrvatskoj.
– Posebno nakon što je Ustavni sud RH utvrdio da postoji nejednakost, odnosno različita vrijednost glasova koji dolaze iz različitih izbornih jedinica u RH, umjesto da zloupotrebljava službenu posjetu Sarajevu kako bi obmanjivao javnost svojim željama za aparthejdom u izbornom sistemu BiH – rekao je.
Takve ocjene dodatno su pojačale političke tenzije i otvorile novu raspravu o različitim pogledima na uređenje izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.
Pozivanje na Dejtonski sporazum
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Kovačević je poručio da se njegovi osnovni principi često pogrešno tumače.
– Ciljevi se odnose na eliminisanje svih posljedica agresije, etničkog čišćenja i drugih ratnih zločina utvrđenih u Hagu u predmetu „Prlić i ostali“ kao udruženi zločinački poduhvat. Izborni zakon BiH naša je stvar i kao takav usklađivat će se s evropskim standardima i nikako drugačije – poručio je.
Njegov stav značajno se razlikuje od pozicija koje zastupaju hrvatski politički predstavnici, koji smatraju da je potrebno osigurati mehanizme kojima bi svaki konstitutivni narod mogao birati vlastite političke predstavnike.
Plenković ostaje pri svom stavu
S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković tokom posjete Bosni i Hercegovini ponovio je stav koji zastupa godinama.
– Da se htjelo ovo što sada imamo, onda bi to ljudi koji su pisali Dejtonski sporazum za BiH tako i napisali. Htjelo se nešto drugo – da sva tri naroda biraju svoje predstavnike – rekao je Plenković.
Prema njegovom mišljenju, sadašnji model izbora nije u skladu s izvornim konceptom Dejtonskog sporazuma.
Uloga međunarodne zajednice
Plenković smatra da međunarodni zvaničnici dobro razumiju argumente koje hrvatski politički predstavnici godinama iznose kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.
– Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Napori za promjenu prije svega su dio onoga što se treba dogovoriti unutar BiH. Više puta se bilo nadomak rješenja, ali se ono, nažalost, nije dogodilo. To je za nas iznimno važno. Mi taj problem poznajemo i rješavamo ga otvoreno. Zna to i međunarodna zajednica – naglasio je Plenković.
Nova izborna utrka
Dodatnu političku težinu cijeloj temi daje činjenica da Željko Komšić nakon dva uzastopna mandata više neće moći biti kandidat za istu funkciju.
Time se otvara novo političko poglavlje i nova utrka za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Demokratska fronta ranije je saopćila da će njihov kandidat biti Slaven Kovačević. S druge strane, HDZ BiH podržava kandidaturu Darijane Filipović, dok je opozicioni hrvatski blok stao iza Zdenka Lučića.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je upravo Kovačević ranije podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava tvrdeći da mu je kao pripadniku grupe Ostalih bilo uskraćeno pravo kandidature.
Zbog toga njegova kandidatura danas izaziva dodatne političke komentare i različita tumačenja. Kako se izborna kampanja bude približavala, očekuje se da će pitanje Izbornog zakona, legitimnog predstavljanja i budućeg sastava Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovo biti među najvažnijim političkim temama u zemlji.