data-nosnippet>
NiP prozvao SDA i HDZ: Javnost ima pravo znati sadržaj njihovih razgovora
Stranka Narod i Pravda reagovala je na izjavu predsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da njegova stranka već mjesecima intenzivno radi sa SDA na, kako je naveo, „relaksaciji odnosa s Bošnjacima“.
Iz Naroda i Pravde smatraju da Čovićeva izjava nije donijela ništa novo, već je samo javno potvrdila ono na šta ova stranka već duže vrijeme upozorava – da između HDZ-a BiH i SDA postoje intenzivni politički kontakti čiji sadržaj nije poznat javnosti.
Prema njihovom stavu, građani imaju pravo znati o čemu se razgovara i kakvi politički dogovori se eventualno pripremaju iza zatvorenih vrata.
Šta se krije iza „relaksacije odnosa“?
U saopćenju se navodi da izraz „relaksacija odnosa“ ne podrazumijeva provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava niti uklanjanje diskriminacije u Bosni i Hercegovini, nego ostvarivanje političkih ciljeva koje HDZ BiH godinama zagovara kroz izmjene izbornog zakonodavstva.
Iz Naroda i Pravde tvrde da se među tim ciljevima nalaze koncept legitimnog predstavljanja, redefinisanje izbornih jedinica i dodatna etnička teritorijalizacija Bosne i Hercegovine.
Naglašavaju kako stranke Trojke nisu bile spremne podržati takve prijedloge te smatraju da je upravo zbog toga HDZ BiH političkog sagovornika pronašao u SDA.
Pitanja bez odgovora
Iz Naroda i Pravde poručuju da bi javnost trebala dobiti jasne odgovore o tome šta konkretno znači relaksacija odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Postavljaju pitanje da li se pod tim podrazumijeva rješavanje višegodišnjih problema s kojima se suočavaju pojedine lokalne zajednice, poput izgradnje kulturnog centra Islamske zajednice u Mostaru, pitanja ukopa u mezarju u Stocu ili uklanjanja diskriminatornih praksi u zdravstvenom sistemu Srednjobosanskog kantona.
Prema njihovim riječima, upravo su to teme koje direktno utiču na svakodnevni život građana i koje bi morale biti predmet ozbiljnih političkih razgovora.
Kritike na račun SDA i HDZ-a
U saopćenju se navodi da na sastancima Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, prema svemu sudeći, nisu bile tema diskriminacija povratnika u entitetu Republika Srpska niti politička saradnja HDZ-a BiH sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata i Miloradom Dodikom.
Posebno ističu kako je neobično da informacije o sastancima dolaze prvenstveno od Dragana Čovića, dok iz SDA nema detaljnijih pojašnjenja o sadržaju razgovora.
Iz Naroda i Pravde tvrde da su politički predstavnici Trojke javnost redovno informisali o svojim sastancima i pregovorima te da nikada nisu pristajali na tajne političke dogovore.
Sumnje u političke ustupke
U ovoj stranci smatraju da se nameće pitanje da li relaksacija odnosa zapravo podrazumijeva nove političke ustupke HDZ-u BiH s ciljem eventualnog povratka SDA u vlast.
Istovremeno, ocjenjuju da bi za Dragana Čovića takav proces mogao predstavljati priliku za ostvarenje političkih ciljeva koje nije uspio realizovati kroz saradnju s aktuelnom parlamentarnom većinom.
Pitanje za partnere SDA
Na kraju saopćenja iz Naroda i Pravde postavljaju pitanje političkim partnerima SDA, prije svega Demokratskoj fronti.
Navode da javnost ima pravo znati da li Bakir Izetbegović tokom razgovora s Draganom Čovićem nastupa isključivo u ime SDA ili pregovara i u ime drugih političkih partnera.
Također se pita da li je predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić upoznat sa sadržajem tih razgovora i da li podržava eventualne političke dogovore koji se, prema tvrdnjama Naroda i Pravde, vode daleko od očiju javnosti.
Kako političke tenzije rastu, a izborna godina se približava, pitanje odnosa između SDA i HDZ-a BiH moglo bi postati jedna od ključnih tema na domaćoj političkoj sceni.