NA POMOLU NOVI POLITIČKI SAVEZ? SDA, HDZ i opozicija iz RS-a potpisali zajednički dokument

Pet političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine – SDA, HDZ BiH, PDP, HDZ 1990 i SDS – potpisale su zajedničku izjavu o saradnji i provođenju reformi, svega nekoliko mjeseci prije Općih izbora 2026. godine. Dokument je izazvao brojne reakcije u političkoj javnosti, a već se spekulira da bi mogao predstavljati osnovu za buduću postizbornu saradnju ili čak formiranje nove političke većine.

Izjava je potpisana tokom konferencije Evropske pučke stranke (EPP) posvećene procesu proširenja Evropske unije, a ceremoniji je prisustvovao i predsjednik EPP-a Manfred Weber.

Potpisnice dokumenta naglasile su opredijeljenost za evropski put Bosne i Hercegovine, jačanje vladavine prava, institucionalnu stabilnost i nastavak reformskih procesa. Dok pojedini evropski zvaničnici ovaj potez vide kao važan signal političke odgovornosti i spremnosti na saradnju, domaći političari različito tumače njegov značaj i moguće posljedice.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da njegova stranka već mjesecima vodi razgovore sa SDA s ciljem smanjenja političkih tenzija i poboljšanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine.

• Mi moramo, kroz razgovore sa predstavnicima SDA, kao također dijela ove obitelji, pokušati stabilizirati ili relaksirati odnose hrvatskog i bošnjačkog naroda u Federaciji. Na tome mi intenzivno radimo već nekoliko mjeseci. Uvjeren sam, uz sve izazove i iskušenja koje imamo na terenu, da ćemo u tome uspjeti – izjavio je Čović.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović istakao je da najveći razlog za optimizam vidi u interesovanju evropskih političkih partnera za Bosnu i Hercegovinu.

• Ono što je meni bitno jeste što sam vidio ozbiljnu zainteresiranost velikog broja lidera Evropske unije i Evropske pučke stranke kao najveće evropske političke grupacije. To je ono što daje dozu optimizma, a nikako domaći političari – kazao je Cvitanović.

Lider SDA Bakir Izetbegović smatra da bi provođenje zajedničkih ciljeva moglo biti ostvarivo u Federaciji BiH, ali upozorava da političke okolnosti u Republici Srpskoj ostaju neizvjesne.

• U srpskom dijelu korpusa imamo problem SDS-a i PDP-a. Bojim se da oni neće uspjeti ostvariti neophodnu saradnju i da neće moći opstati, onda ostaje SNSD i onda nećemo moći ništa realizirati – poručio je Izetbegović.

Jedno od ključnih pitanja za opozicione stranke u Republici Srpskoj ostaje dogovor o zajedničkom kandidatu za predsjednika entiteta. U SDS-u naglašavaju da evropske vrijednosti i zajednički nastup opozicije vide kao prioritet u predstojećem izbornom procesu.

• Čvrsto zagovaramo jedinstvo opozicionih stranaka na izborima i da idemo u jednoj koloni – izjavio je Branko Blanuša iz SDS-a.

Politički analitičari i dio javnosti smatraju da potpisana deklaracija dolazi u osjetljivom političkom trenutku, kada se vode rasprave o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, budućnosti Ureda visokog predstavnika i pravcu kojim će se zemlja kretati nakon izbora.

Novinar Haris Imamović ocijenio je da dokument sam po sebi ne donosi velike političke promjene, ali da njegova simbolika nije zanemariva.

• Ta deklaracija je kamilica, osim odredbe gdje se osuđuje napade na ustavni poredak. Zna se na koga se misli, na Dodika. Tu deklaraciju su potpisali HDZ, SDA i opozicija iz Republike Srpske, što predstavlja političku snagu s kojom se Dodik ne može lako nositi. Tu su i utjecajni evropski političari. Ako bi ozbiljno stali iza tog procesa, možda bi ovakva saradnja imala određene šanse – smatra Imamović.

Ipak, uprkos zajedničkom dokumentu, među potpisnicama i dalje postoje značajne razlike kada je riječ o pojedinim političkim pitanjima, uključujući budućnost OHR-a i način provođenja reformi.

Visoki predstavnik Christian Schmidt ponovio je da evropske integracije i otvoreni politički dijalog predstavljaju jedini održiv put ka postepenom smanjenju međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. Istakao je da bi prerano gašenje OHR-a moglo otvoriti nove političke i institucionalne probleme.

Hoće li potpisana deklaracija ostati tek simbolična poruka o evropskom opredjeljenju ili će prerasti u konkretnu političku saradnju nakon izbora, pitanje je na koje će odgovor dati naredni mjeseci i rezultati predstojećeg izbornog procesa.