data-nosnippet>
Trumpova administracija pokrenula je intenzivnu diplomatsku inicijativu prema evropskim državama s ciljem da ih podstakne na povećanje izdvajanja za lijekove i ublažavanje ograničenja koja se odnose na cijene farmaceutskih proizvoda. Prema navodima više međunarodnih medija, američki zvaničnici smatraju da evropske zemlje trenutno izdvajaju znatno manje za inovativne lijekove u odnosu na Sjedinjene Američke Države, zbog čega teret finansiranja razvoja novih terapija, kako tvrde, u velikoj mjeri snose američki pacijenti.
U središtu ove inicijative nalazi se sporazum koji su Sjedinjene Američke Države ranije postigle s Ujedinjenim Kraljevstvom. Tim dogovorom britanska farmaceutska industrija dobila je višegodišnju zaštitu od određenih američkih carinskih mjera, dok se istovremeno očekuje postepeno povećanje ulaganja u lijekove i veća otvorenost prema inovativnim farmaceutskim proizvodima.
Njemačka se sada nalazi u fokusu američkih nastojanja. Kao najveće evropsko tržište lijekova i jedna od ključnih ekonomija Evropske unije, Njemačka provodi reforme zdravstvenog sistema koje uključuju mjere za kontrolu i smanjenje javne potrošnje. Upravo te planirane mjere izazvale su interes američke administracije, koja zagovara suprotan pristup i veća izdvajanja za farmaceutski sektor.
Prema dostupnim informacijama, njemačke vlasti već vode razgovore s američkim predstavnicima o pitanjima koja obuhvataju ulaganja, trgovinsku saradnju i modele određivanja cijena lijekova. U tim pregovorima značajno mjesto zauzimaju i velike farmaceutske kompanije koje upozoravaju da bi restriktivne politike mogle uticati na buduće investicije i razvoj novih projekata u Evropi.
Pojedine kompanije već su najavile smanjenje ili odgađanje investicija u Njemačkoj, navodeći neizvjesnost u vezi s budućim regulatornim okvirom. Takvi potezi dodatno su pojačali raspravu o tome kako uskladiti potrebu za dostupnim zdravstvenim uslugama s interesima farmaceutske industrije.
Statistički podaci pokazuju da je evropski udio u globalnim privatnim ulaganjima u farmaceutska istraživanja i razvoj tokom posljednjih decenija značajno opao. Dok je Evropa početkom devedesetih godina imala gotovo polovinu svjetskih privatnih ulaganja u ovom sektoru, danas je njen udio znatno manji, dok Sjedinjene Američke Države bilježe rast i privlače sve veći broj investicija.
Ipak, brojne evropske vlade oprezno pristupaju zahtjevima za povećanje troškova zdravstvenih sistema. Suočene su s budžetskim ograničenjima, sporijim ekonomskim rastom i rastućim pritiskom na javne finansije, zbog čega svaka promjena politike cijena lijekova izaziva široku javnu i političku raspravu.
Sporazum između Washingtona i Londona također nije prošao bez kritika. Dio stručne javnosti i organizacija za zaštitu prava pacijenata upozorava da bi dugoročno ublažavanje kontrole cijena moglo dovesti do većih troškova za poreske obveznike i zdravstvene sisteme.
Zbog toga se pred evropskim državama nalazi složen izazov – kako osigurati dostupnost savremenih lijekova i privući nove investicije, a istovremeno zaštititi održivost javnih zdravstvenih fondova i interese građana. Ishod pregovora mogao bi imati značajan uticaj na buduće odnose između Evropske unije, farmaceutske industrije i Sjedinjenih Američkih Država.