data-nosnippet>
U Zagrebu usaglašena rezolucija o BiH: Fokus na izmjene izbornog sistema i položaj Hrvata
Vladajuće stranke u Hrvatskoj, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Domovinski pokret (DP), usaglasile su konačan tekst rezolucije kojom traže izmjene izbornog sistema u Bosni i Hercegovini. Kako navode predlagači, cilj dokumenta jeste jačanje političkog položaja Hrvata u BiH i osiguravanje, kako ističu, legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u državnim institucijama.
Dokument pod nazivom „Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini“ upućen je u parlamentarnu proceduru Hrvatskog sabora nakon razgovora i usaglašavanja između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
U odnosu na ranije predstavljeni prijedlog Domovinskog pokreta, konačna verzija rezolucije sadrži nekoliko značajnih izmjena. Iz teksta su uklonjene pojedine formulacije koje su prethodno izazvale političke reakcije, a sadržaj je u određenim dijelovima ublažen.
Poseban fokus na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH
U rezoluciji se navodi da, prema stavu predlagača, Hrvati u Bosni i Hercegovini ne ostvaruju u potpunosti ustavom zagarantovanu konstitutivnost i ravnopravnost u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.
Jedan od ključnih dijelova dokumenta odnosi se na izmjene izbornog sistema. Za razliku od prvobitnog prijedloga, u kojem se spominjala mogućnost formiranja posebne federalne jedinice, u konačno usaglašenom tekstu podržava se uspostavljanje zasebne izborne jedinice isključivo za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U dokumentu se ističe da Hrvatski sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, uključujući prijedlog o posebnoj izbornoj jedinici za izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Izostavljen prijedlog o blokadi evropskog puta BiH
Jedna od najznačajnijih izmjena u odnosu na raniju verziju rezolucije jeste uklanjanje prijedloga prema kojem bi Hrvatska blokirala evropske integracije Bosne i Hercegovine dok se ne riješi pitanje političkog predstavljanja Hrvata.
Umjesto takvog pristupa, u konačnom tekstu od Vlade Hrvatske traži se da koristi političke, pravne i diplomatske mehanizme u okviru Evropske unije i međunarodnih organizacija kako bi, prema navodima rezolucije, štitila interese Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Rezolucijom se, također, poziva na nastavak saradnje hrvatskih državnih institucija s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine.
Naglasak na izborne procese u BiH
Predlagači navode da Hrvatski sabor s posebnom pažnjom prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te osuđuje, kako je navedeno, pokušaje izbornog inženjeringa prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugih institucija.
U obrazloženju rezolucije ističe se da Hrvatska, kao potpisnica Washingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatra da ima pravo i odgovornost pratiti politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno se naglašava da rezolucija, prema stavu predlagača, ne dovodi u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet niti ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Navodi se da dokument predstavlja političku podršku reformama, legitimnom političkom predstavljanju hrvatskog naroda i nastavku evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
O prijedlogu rezolucije u narednom periodu trebali bi raspravljati zastupnici Hrvatskog sabora, nakon čega će biti poznato hoće li dokument dobiti potrebnu podršku i biti usvojen.