Željka Cvijanović: BiH je u političkom zastoju, a pravosuđe traži temeljite reforme
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ocijenila je da se Bosna i Hercegovina nalazi u dubokoj političkoj krizi, navodeći da dio političkih predstavnika iz Sarajeva, prema njenom mišljenju, previše računa na međunarodnu intervenciju umjesto na unutrašnji dijalog i dogovor.
U svom obraćanju govorila je o ulozi visokog predstavnika, evropskim integracijama, funkcionisanju institucija i stanju u pravosuđu, iznoseći stavove o pitanjima koja već duže vrijeme izazivaju političke podjele u BiH.
Bonska ovlaštenja i uloga visokog predstavnika
Cvijanović smatra da sama funkcija visokog predstavnika nije sporna ukoliko se, kako navodi, obavlja isključivo u okvirima predviđenim Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njenom stavu, najveći problem predstavljaju bonska ovlaštenja, koja su uvedena naknadno i omogućavaju donošenje obavezujućih odluka bez saglasnosti domaćih institucija.
Govoreći o političkim prilikama u BiH, ocijenila je da insistiranje pojedinih političara iz Sarajeva na zadržavanju tih ovlaštenja pokazuje da ne vjeruju u mogućnost domaćih institucija da samostalno rješavaju otvorena pitanja.
Osvrnula se i na međunarodne stavove o ulozi OHR-a, podsjećajući da su Sjedinjene Američke Države ranije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija saopštile da OHR ne treba predstavljati trajno rješenje za Bosnu i Hercegovinu.
Istovremeno je kritikovala pristup Evropske unije, navodeći da ga smatra kontradiktornim u odnosu na evropske demokratske principe.
“Zvaničnici EU kažu da to mora biti čovjek koji će BiH približiti EU, a zaboravljaju da je uloga visokog predstavnika po definiciji i ranijim stavovima Venecijanske komisije nespojiva sa procesom evropskih integracija i demokratskim razvojem”, poručila je Cvijanović.
Poziv na dogovor domaćih političkih predstavnika
Govoreći o načinu funkcionisanja Bosne i Hercegovine, Cvijanović je istakla da se ključne odluke mogu donositi isključivo kroz dogovor predstavnika oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda.
Ocijenila je da su političke okolnosti danas drugačije nego ranije te da, prema njenom mišljenju, više ne postoji isti nivo međunarodne podrške pojedinim političkim opcijama.
Navela je i da Republika Srpska danas ima više međunarodnih sagovornika nego prethodnih godina, zbog čega, kako tvrdi, ima veću mogućnost da zastupa svoje stavove na međunarodnoj sceni.
“Niko od nas ne traži favorizovanje, već izbalansiran pristup koji konačno dobijamo. Ko nas uvažava, mi ga uvažavamo dvostruko više.”
Pravosuđe kao prioritet reformi
Govoreći o reformskom procesu, Cvijanović je ocijenila da će najveći izazov predstavljati promjene u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine.
Posebno se osvrnula na rad Ustavnog suda BiH, kritikujući pojedine sudije zbog njihovih stavova o ovlaštenjima visokog predstavnika.
Prema njenim riječima, tumačenja prema kojima neizabrani strani zvaničnik može nametati zakone predstavljaju ozbiljno odstupanje od ustavnih principa i, kako je navela, narušavaju ulogu institucije koja bi trebala biti čuvar najvišeg pravnog akta Bosne i Hercegovine.