data-nosnippet>
Otkrivena pozadina američkog lobiranja HDZ-a BiH: Ko stoji iza mreže saveznika Dragana Čovića u Washingtonu?
Američka lobistička kompanija koju je HDZ BiH angažovao radi predstavljanja svojih političkih stavova u Washingtonu prethodno je radila na promociji izvještaja izraelskog think tanka koji zagovara povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Ujedinjenih nacija.
Riječ je o kompaniji Mercury Public Affairs, jednoj od poznatijih lobističkih kuća u glavnom gradu SAD-a, s kojom je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović 24. jula potpisao tromjesečni ugovor vrijedan 90.000 američkih dolara, odnosno više od 150.000 KM bez poreza.
Prema pisanju izraelskog lista Haaretz, ista kompanija neposredno prije toga zastupala je Misgav Institute for National Security and Zionist Strategy, promovirajući u američkom Kongresu i administraciji predsjednika Donalda Trumpa dokument koji poziva na izlazak SAD-a iz članstva u Ujedinjenim nacijama.
Izvještaj zagovara povlačenje SAD-a iz UN-a
Dokument pod nazivom „Od birokratije UN-a do američkog globalnog vodstva: Strategija za unapređenje američkih interesa kroz povlačenje iz neuspješnog UN-a“ izradili su bivši izraelski ambasador pri UN-u Gilad Erdan i izvršni direktor Misgav instituta Asher Fredman.
Autori u izvještaju tvrde da Ujedinjene nacije više ne služe interesima Sjedinjenih Američkih Država, da nisu uspjele odgovoriti na ključne međunarodne izazove te da nisu podložne suštinskim reformama.
Jedno od poglavlja nosi naziv „Preusmjeravanje američke politike prema UN-u: Distancirati se, povući se i zamijeniti“, u kojem se zagovara potpuno napuštanje organizacije.
Poseban dio dokumenta odnosi se na odnos UN-a prema Izraelu. Autori tvrde da su, prema njihovom mišljenju, međunarodne institucije primjenjivale dvostruke standarde prema toj državi, dok je dio izvještaja posvećen i kritikama rada agencije UNRWA.
Lobiranje u Kongresu i Bijeloj kući
Prema navodima Haaretza, zadatak kompanije Mercury bio je da sadržaj izvještaja predstavi članovima oba doma američkog Kongresa, uključujući odbore za vanjske poslove, budžet i oružane snage, kao i kongresnim grupama koje se bave odnosima SAD-a i Izraela.
Plan je obuhvatao i predstavljanje dokumenta Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, State Departmentu, američkoj misiji pri UN-u te Uredu za upravljanje i budžet.
U drugoj fazi bilo je planirano organizovanje višednevne posjete predstavnika Misgav instituta Washingtonu, uz sastanke s članovima Kongresa, predstavnicima administracije, stručnjacima i istraživačkim organizacijama.
Nakon objave informacija u medijima, iz Misgav instituta saopšteno je da je angažman Mercuryja bio ograničen te da je rezultirao organizovanjem nekoliko sastanaka sa savjetnicima u Kongresu i administraciji.
Bivši izraelski ambasador Gilad Erdan potvrdio je da su pokušavali uvjeriti američke zakonodavce da razmotre smanjenje finansiranja Ujedinjenih nacija, pa čak i mogućnost američkog udaljavanja iz te organizacije.
Ugovor HDZ-a BiH vrijedan 90.000 dolara
Istovremeno kada je završavao angažman za izraelski institut, Mercury Public Affairs započeo je saradnju s HDZ-om BiH.
Prema dokumentima iz američkog registra stranih agenata (FARA), ugovor traje tri mjeseca, a HDZ BiH kompaniji će isplatiti ukupno 90.000 dolara, odnosno po 30.000 dolara mjesečno, uz dodatne troškove.
Ugovor predviđa koordinaciju aktivnosti HDZ-a BiH koje se odnose na pitanja proistekla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ravnopravnosti konstitutivnih naroda te jačanje odnosa s institucijama Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a i Evropske unije.
Mercury će, između ostalog, organizovati sastanke s američkim zvaničnicima, predstavnicima istraživačkih centara i think tankova, diplomatama, analitičarima i medijima.
Predviđena je i priprema političkih analiza, materijala za zagovaranje i komunikacijskih dokumenata kojima će biti predstavljeni politički stavovi i prioriteti HDZ-a BiH u Washingtonu.
Heritage Foundation kao još jedna poveznica
Još jedna veza između ove priče i američke politike prema Bosni i Hercegovini jeste Heritage Foundation, jedan od najutjecajnijih konzervativnih think tankova u Sjedinjenim Američkim Državama.
Izvršni direktor Misgav instituta Asher Fredman ujedno je gostujući saradnik Heritage Foundationa.
Ta organizacija posljednjih mjeseci privlači pažnju zbog prijedloga promjena američke politike prema Bosni i Hercegovini koje je javno zastupao njen istraživač Max Primorac.
Govoreći pred Pododborom za Evropu američkog Kongresa, Primorac je Bosnu i Hercegovinu nazvao „propalom državom“ te pozvao na ukidanje Ureda visokog predstavnika.
„Vrijeme je da se okonča ova postdejtonska katastrofa izgradnje nacije“, rekao je Primorac.
Tokom istog obraćanja iznio je i stav da bi američka administracija trebala prekinuti pokušaje stvaranja centralizirane države, koristeći termin „Muslimani“ umjesto zvaničnog naziva jednog od konstitutivnih naroda – Bošnjaci.
Govoreći o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, izjavio je:
„Samo treći entitet u većinski hrvatskim područjima može spasiti tu progonjenu kršćansku zajednicu“, rekao je pred američkim zakonodavcima.
Primorac je poznat i kao autor poglavlja o reformi USAID-a u dokumentu Projekt 2025, a i ranije je zagovarao federalno uređenje Bosne i Hercegovine zasnovano na tri konstitutivna naroda.
Poveznice i lobiranje u Washingtonu
Heritage Foundation ranije se dovodila u vezu i s lobističkim aktivnostima Republike Srpske u Washingtonu.
Prema ranijim medijskim navodima, dokumenti ove organizacije korišteni su kao argument u lobističkim nastupima predstavnika Republike Srpske prema američkim institucijama.
Ipak, dostupne informacije same po sebi ne potvrđuju postojanje koordinirane kampanje između HDZ-a BiH, Misgav instituta, Heritage Foundationa i drugih aktera.
Ono što je vidljivo jeste preklapanje pojedinih lobističkih i analitičkih krugova koji nastoje utjecati na američke donosioce odluka.
Istovremeno, cijeli slučaj pokazuje na koji način funkcioniše savremena industrija političkog lobiranja u Washingtonu, gdje angažovanje specijalizovanih kompanija omogućava pristup političkim institucijama, organizovanje sastanaka s donosiocima odluka, povezivanje s think tankovima, diplomatama i medijima te predstavljanje političkih stavova kroz profesionalno pripremljene materijale.