Stanković objavio arhivski snimak koji je ponovo pokrenuo raspravu: Tadićeva isprika i danas izaziva reakcije (VIDEO)
Instagram profil emisije „Nedjeljom u 2“ objavio je novi nastavak ljetnog serijala „Legendarne Nedjeljom u 2“, u kojem su predstavljeni najzapaženiji trenuci iz bogate historije ove emisije. Ovoga puta u fokus je vraćen razgovor iz 2007. godine s tadašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, čija je izjava ponovo izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Objavljeni video spaja arhivske kadrove iz emisije emitovane prije gotovo dvije decenije s novim komentarom voditelja Aleksandra Stankovića, koji se prisjetio jednog od najznačajnijih intervjua u historiji emisije.
U opisu objave Stanković je podsjetio na tadašnje događaje riječima:
„Srpski predsjednik Tadić izvinio se 2007. godine Hrvatima za sve zločine koje je neko u ime njegovog naroda napravio. Sjeća li se danas itko te isprike?“
Ova objava ponovo je otvorila pitanje koliko se danas pamti Tadićev potez i kakav značaj ima gotovo dvadeset godina nakon što je izrečena isprika.
Razgovor koji je obilježio jednu eru
Arhivski snimak vraća gledaoce u emisiju emitovanu 24. juna 2007. godine, kada je Aleksandar Stanković ugostio tadašnjeg predsjednika Srbije. Tokom razgovora otvorena su brojna pitanja o ratovima devedesetih, odgovornosti i odnosima između Hrvatske i Srbije.
Jedan od najzapaženijih trenutaka emisije bila je Tadićeva izjava:
„Moja isprika svim pripadnicima hrvatskog naroda koje je netko učinio nesretnim u ime mog naroda.“
Te riječi ubrzo su postale jedna od najcitiranijih izjava iz njegovog predsjedničkog mandata i izazvale brojne reakcije širom regiona.
Stanković otkrio detalj iz razgovora s Ćirom Blaževićem
U novom videu Aleksandar Stanković prisjetio se i događaja koji su uslijedili nakon emitovanja emisije.
Kako je ispričao, ubrzo ga je telefonom kontaktirao pokojni Miroslav Ćiro Blažević, koji je imao zanimljiv komentar na Tadićev nastup.
Prema Stankovićevim riječima, Blažević je tada pohvalio srbijanskog predsjednika, nazvavši ga „strašnim političarem“, ali je istovremeno procijenio da bi takva javna isprika mogla imati ozbiljne političke posljedice u Srbiji.
https://www.instagram.com/nedjeljom_u2/?utm_source=ig_embed&ig_rid=AGNk7rQ4ndsFo-qeCxvTSzp
Isprika koja je izazvala različite reakcije
Tadićeva izjava iz 2007. godine predstavljala je jedan od prvih javnih činova u kojem je visoki zvaničnik Srbije uputio ispriku građanima Hrvatske za zločine počinjene tokom rata od 1991. do 1995. godine.
Njegov potez tada je izazvao potpuno različite reakcije u regionu.
U Hrvatskoj su ispriku pozitivno ocijenili tadašnji predsjednik Stjepan Mesić i tadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović, ističući da takve poruke mogu doprinijeti boljoj saradnji i procesu pomirenja između dvije države.
U Srbiji podijeljena mišljenja
S druge strane, reakcije u Srbiji bile su znatno podijeljenije.
Dok su pojedine proevropske političke opcije i organizacije za zaštitu ljudskih prava, uključujući Fond za humanitarno pravo, ocijenile da je riječ o važnom državničkom potezu, dio političke scene oštro je kritikovao Tadićevu izjavu.
Među kritičarima se tada našao i Aleksandar Vučić, koji je u tom periodu obavljao funkciju generalnog sekretara Srpske radikalne stranke.
Vučić je tada Tadićevu ispriku nazvao sramotnom, smatrajući da je neprihvatljivo izvinjavati se za događaje koje je opisivao kao stradanje i progon srpskog naroda.
Upravo zbog potpuno suprotstavljenih reakcija, Tadićeva izjava i danas ostaje jedna od najviše analiziranih političkih poruka iz tog perioda.
Serijal koji vraća najznačajnije trenutke emisije
Tokom ljetne pauze emisije „Nedjeljom u 2“, Aleksandar Stanković putem društvenih mreža objavljuje odabrane isječke iz ranijih emisija, uz osvrt iz današnje perspektive.
Ranije je podsjetio i na razgovor iz 2005. godine s umjetnikom Stephanom Lupinom, koji je ostao upamćen po nesvakidašnjem završetku pred televizijskim kamerama.
Objavom razgovora s Borisom Tadićem ponovo je otvorena rasprava o tome kako se, gotovo dvije decenije kasnije, posmatraju poruke o odgovornosti, ratnim zločinima i pomirenju te koliko su one i danas prisutne u javnom prostoru regiona.