Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman govorio je na Bledu o odnosima Hrvatske sa susjednim državama, evropskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana, kao i o aktuelnim političkim pitanjima koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.
Jedna od tema razgovora bili su odnosi Hrvatske i Mađarske, uključujući otvorena pitanja vezana za kompanije INA i MOL. Grlić Radman je kazao da su tokom susreta s mađarskom stranom razmotrena pitanja koja opterećuju odnose dvije države, naglasivši da obje strane žele nastaviti dijalog u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Najavio je da će uskoro biti održan i zvanični bilateralni sastanak na kojem će se razgovarati o svim otvorenim pitanjima, dok će paralelno biti organizovani i razgovori resornih ministara zaduženih za privredu.
Na pitanje o mogućem izručenju predsjednika MOL-a Zsolta Hernádija, Grlić Radman je istakao da je riječ o pravosudnom pitanju te da ta tema nije bila predmet razgovora s mađarskim predstavnicima.
Govoreći o procesu proširenja Evropske unije, hrvatski šef diplomatije naglasio je da Hrvatska podržava evropski put svih država Zapadnog Balkana koje ispune propisane kriterije. Prema njegovim riječima, članstvo u Evropskoj uniji ne zavisi od brzine procesa, već isključivo od rezultata koje svaka država ostvari u provođenju reformi.
Istakao je da Hrvatska često služi kao primjer uspješnog evropskog puta, podsjećajući da je i sama prošla zahtjevan proces pristupanja koji je, kako kaže, na kraju donio značajne koristi.
Osvrnuo se i na odnose s Crnom Gorom, navodeći da između dvije države postoje otvorena pitanja koja, prema njegovim riječima, nisu isključivo bilateralnog karaktera. Spomenuo je pitanja nestalih osoba, odštete bivšim logorašima i definisanja kopnene granice, ističući da očekuje napredak i u tim oblastima.
Komentarišući reakcije pojedinih političara u Crnoj Gori nakon smrti Ratka Mladića, Grlić Radman je poručio da veličanje osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine nije u skladu s evropskim vrijednostima te da takve poruke predstavljaju uvredu za žrtve ratnih zločina i ne doprinose procesu pomirenja u regionu.
Na pitanje o Bosni i Hercegovini i mogućim sankcijama protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, hrvatski ministar rekao je da je Hrvatskoj prioritet očuvanje političke stabilnosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Naglasio je da Zagreb posebnu pažnju posvećuje položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i izmjenama izbornog zakonodavstva za koje smatra da bi trebalo osigurati ravnopravniju zastupljenost hrvatskog naroda. Dodao je da je Hrvatskoj najvažniji prosperitet, sigurnost i stabilnost u susjednoj državi, dok bi se drugim pitanjima, kako je naveo, trebale baviti nadležne institucije.
Govoreći o mogućnosti da Ratko Mladić bude sahranjen uz državne počasti u Srbiji, Grlić Radman nije želio iznositi pretpostavke, poručivši da ne želi komentarisati događaje koji se još nisu desili.
Osvrnuo se i na izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona, istakavši da Hrvatska ne želi odgovarati na provokacije. Dodao je kako smatra da Thompson izvodi domoljubne pjesme nastale tokom Domovinskog rata te da njegovi koncerti imaju publiku i u Hrvatskoj i izvan nje.