Politička i pravosudna scena Bosne i Hercegovine ulazi u period intenzivnih dešavanja zbog izbora novog predsjednika Suda BiH, a prema informacijama do kojih je došao Raport, iza kulisa se vodi ozbiljna borba za kontrolu nad jednom od najvažnijih pravosudnih institucija u zemlji.
Kako tvrde dobro obaviješteni izvori ovog medija iz Sarajeva i Banje Luke, cilj određenih političkih krugova jeste da na čelo Suda BiH bude izabran kandidat iz reda bošnjačkog naroda koji bi, uprkos formalnom ispunjavanju nacionalne kvote, bio prihvatljiv interesima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Tegeltijina uloga u pripremi kandidata
Prema navodima Raportovih izvora, aktivnosti su započele i prije nego što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine raspisalo konkurs za predsjednika Suda BiH.
U središtu tih aktivnosti, kako se navodi, nalazi se bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, koji navodno radi na pripremi kandidata iz redova sudija Suda BiH, odnosno osoba koje su tokom njegovog mandata izgradile ili unaprijedile svoje karijere.
Zašto je pozicija predsjednika Suda BiH važna
Trenutni nacionalni raspored najviših pravosudnih funkcija znači da mjesto predsjednika Suda BiH pripada kandidatu iz reda bošnjačkog naroda. Na čelu Tužilaštva BiH nalazi se Milanko Kajganić kao predstavnik srpskog naroda, dok Ministarstvo pravde BiH vodi Davor Bunoza iz reda hrvatskog naroda.
Raport tvrdi da upravo zbog toga nije realno očekivati izbor kandidata srpske ili hrvatske nacionalnosti, pa se, prema njihovim izvorima, pokušava pronaći bošnjački kandidat koji bi bio prihvatljiv političkim interesima Milorada Dodika.
Funkcija predsjednika Suda BiH smatra se jednom od najutjecajnijih u pravosuđu jer predsjednik odlučuje o rasporedu sudija, sastavu sudskih vijeća te organizaciji rada Krivičnog i Apelacionog odjeljenja.
Mogući kandidati iz sjene
Sagovornici Raporta navode da se razmatraju najmanje dvije opcije.
Prva se odnosi na iskusnog sudiju Apelacionog odjeljenja Suda BiH, koji u stručnim krugovima uživa ugled i čija bi kandidatura, prema njihovim tvrdnjama, mogla naići na pozitivne reakcije i međunarodne zajednice. Ipak, isti izvori tvrde da je riječ o osobi koja je značajan profesionalni napredak ostvarila upravo tokom perioda kada je Tegeltija rukovodio VSTV-om.
Druga opcija, prema istim navodima, jeste sutkinja koja je u Sud BiH imenovana u završnici Tegeltijinog mandata. Raportovi izvori tvrde da bi upravo ona mogla predstavljati rezervni plan ukoliko prvi kandidat ne dobije potrebnu podršku.
Sagovornici ovog medija smatraju da se radi o osobama koje u javnosti nemaju ozbiljne profesionalne terete, ali istovremeno tvrde da su ostale bliske bivšem predsjedniku VSTV-a.
Minka Kreho kao moguća prepreka
Kao najveću prepreku takvom scenariju Raportovi izvori navode eventualnu kandidaturu aktuelne vršiteljice dužnosti predsjednice Suda BiH Minke Kreho.
Na toj funkciji nalazi se od decembra 2023. godine, nakon suspenzije tadašnjeg predsjednika Ranka Debevca.
Prema ocjenama sagovornika ovog medija, Kreho posjeduje dugogodišnje iskustvo u radu Suda BiH, gdje obavlja dužnost sudije od 2007. godine, te se u pravosudnim krugovima smatra samostalnom i profesionalno nezavisnom.
Istovremeno, Raport podsjeća da su pojedini probosanski parlamentarci ranije postavljali pitanja u vezi s postupanjem pravosudnih institucija u predmetima koji se odnose na Milorada Dodika i druge osumnjičene za napad na ustavni poredak BiH tokom 2025. godine.
Međutim, isti izvori naglašavaju da takve okolnosti, prema njihovom mišljenju, ne predstavljaju dokaz političke povezanosti Minke Kreho s bilo kojom političkom opcijom, već eventualno ukazuju na nedovoljnu odlučnost u javnom objašnjavanju pojedinih odluka.
Računica u VSTV-u
Posebna pažnja usmjerena je i na sastav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, koje odlučuje o izboru predsjednika Suda BiH.
Nakon što kandidati prođu konkursnu proceduru i bodovanje, za izbor je potrebna prosta većina, odnosno najmanje osam glasova od ukupno petnaest članova Vijeća.
Prema navodima Raporta, u sadašnjem sastavu VSTV-a nalazi se šest članova iz reda bošnjačkog naroda, pet iz reda srpskog, tri iz reda hrvatskog te jedan član iz reda Ostalih.
Sagovornici ovog medija tvrde da politički krugovi okupljeni oko Dodika računaju na podršku članova iz Republike Srpske, ali i na dio glasova iz hrvatskog korpusa ili reda Ostalih, zbog čega bi ključnu ulogu mogli imati pojedini glasovi iz reda bošnjačkih članova VSTV-a.
Zbog toga očekuju da će naredni period biti obilježen intenzivnim političkim i institucionalnim pritiscima na članove Vijeća.
Podsjećanje na izbor Ranka Debevca
Raport u tekstu podsjeća i na izbor Ranka Debevca za predsjednika Suda BiH 2016. godine, navodeći da je tada, prema njihovim tvrdnjama, prvobitni favorit bio sudija Izo Tankić.
Prema pisanju ovog medija, Debevec se tada izjasnio kao pripadnik reda Ostalih, odnosno jevrejske zajednice, čime je, kako tvrde njihovi izvori, promijenjena dinamika izbora i omogućeno njegovo imenovanje.
Podsjećaju i da je Debevec početkom 2023. godine izabran na novi mandat kao jedini prijavljeni kandidat, što Raportovi sagovornici tumače kao rezultat političkih i institucionalnih okolnosti koje su obeshrabrile druge sudije da se kandiduju.
Njegov drugi mandat, međutim, nije završen jer je kasnije suspendovan nakon pokretanja postupaka protiv njega.
Transparentnost izbora pod posebnim fokusom
Raport zaključuje da će izbor novog predsjednika Suda BiH predstavljati jedan od najvažnijih testova za pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.
Prema njihovim tvrdnjama, predstojeći proces pokazat će da li će odlučujuću ulogu imati profesionalni kriteriji, iskustvo i stručnost kandidata ili će presuditi politički utjecaji i zakulisni dogovori.
Podsjećanja radi, predsjednik Suda BiH može biti izabran isključivo iz reda sudija koji već obavljaju funkciju u toj pravosudnoj instituciji.